ZAGREB Hrvatska bi opet mogla biti jedna od zemalja o kojoj će se javno raspravljati pred Odborom za primjenu standarda Međunarodne organizacije rada (MOR). Godišnja skupština MOR-a održava se u lipnju ove godine, a Hrvatska bi se u raspravi mogla naći zbog Konvencije 162 o sigurnosti pri upotrebi azbesta. Dođe li uistinu do toga, to će biti osmi put da se Hrvatska javno sramoti zbog nepoštovanja Konvencija MOR-a koje je ratificirala. Zbog azbesta je MOR o Hrvatskoj već jednom raspravljao 2008. godine. Prije dvije godine, pak, tijekom redovite skupštine, MOR je raspravljao o Hrvatskoj zbog kršenja Konvencije 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje.  

Vrlo jasni zahtjevi MOR-a prema Vladi nalaze se u godišnjem izvještaju o primjeni međunarodnih konvencija koji obuhvaća rad Odbora stručnjaka tijekom prošle godine. MOR je prema tom izvještaju ponovio zahtjev Hrvatskoj da dostavi detaljan izvještaj o primjeni Konvencije 162, kako bi Odbor MOR-a mogao učinkovito ispitati poštovanje konvecije o azbestu. Kako MOR-u nije dostavljen ažurirani izvještaj, u kojem bi se trebali nalaziti i podaci o tome na koji su način zbrinuti i obeštećeni radnici koji su radili s azbestom, broju profesionalnih bolesti proizašlih iz rada s azbestom, pa i načinu zbrinjavanja tog opasnog materijala, ta organizacija podsjeća kako je na znanje primila ranije informacije koje joj je Hrvatska slala. No, inzistiraju na novim, ažuriranim podacima izražavajući nadu da će se Hrvatska potruditi poduzeti potrebne akcije za potpunu primjenu Konvencije.  

Odbor stručnjaka MOR-a još je 2003. godine objavio prvi izvještaj o stanju azbesta u Hrvatskoj. Nekoliko godina poslije taj se problem zahvaljujući Nezavisnim hrvatskim sindikatima našao i na dnevnom redu jedne od godišnjih skupština MOR-a. Novi prigovor MOR je primio 2009. godine, a podnijela ga je tadašnja Hrvatska udruga sindikata (danas Hrvatska udruga radničkih sindikata), a slijedom zbivanja u Salonitu Vranjic. U svom novom izvještaju o primjeni Konvencija, MOR ponavlja podatke koje je imao i prije dvije godine, i kada je riječ o broju profesionalnih oboljenja zbog izloženosti azbestu kao i broju odštetnih zahtjeva radnika koji su oboljeli. Od Vlade i dalje traže informacije o ishodima sudskih sporova koje su radnici pokretali, kao i preslike sudskih odluka. I dalje se traže podaci o primjeni Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Salonit donesenog 2011. godine kojim je propisano da svaki radnik koji je u vrijeme kada je proglašen stečaj Salonita (2006. godine) radio u tom poduzeću može podnijeti zahtjev za naknadom štete. 

Problem upotrebe azbesta i posljedica po zdravlje radnika, kao i zbrinjavanja azbestnog otpada puno je širi od slučaja radnika Salonita. Zbog izloženosti azbestu oboljevali su i radnici Plobesta Ploče, ali i radnici u brodogradilištima. Bivša Vlada pokrenula je raspravu o jedinstvenom zakonu kojim bi se riješilo pitanje azbesta i posljedica njegovog korištenje, no taj propis još nije ugledao svjetlo dana.