Tvrde da smo preslikali model, ali...

Zašto iz strukovnih škola mičemo društvene predmete? Zemlje od kojih smo “preslikali” model to nisu učinile

Ljerka Bratonja Martinović

U njemačkoj pokrajini Baden-Wuertenberg, na primjer, buduće frizerke obavezno slušaju predmete sociologija i gospodarstvo, a kuhari u Austriji kao obavezan predmet imaju političko obrazovanje, dok bi u Hrvatskoj takvi predmeti trebali biti – izborni 



ZAGREB Njemački i austrijski model dualnog obrazovanja na koji se pozivaju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u svom općeobrazovnom dijelu ne uključuju samo matematičku, jezičnu i digitalnu pismenost. Polaznici dualnog strukovnog obrazovanja, koje nekad traje i kraće od tri godine, nemaju doduše povijest ili biologiju, ali slušaju predmete poput sociologije, političkog obrazovanja ili gospodarstva.


U Njemačkoj Okvirni nastavni plan definira sadržaj nastave u strukovnim školama kao zakonski propisani minimum, a škole, ovisno o saveznoj državi, propisuju dodatne obavezne predmete. Tako, na primjer, u Bavarskoj postoji vjeronauk kao obvezni predmet, a u drugoj saveznoj državi etika. Od ostalih dodatnih predmeta, koji su obvezni za učenike, to su najčešće njemački, strani jezik, matematika ili politika i gospodarstvo. U nekoliko škola u tim državama provjerili smo što sve slušaju tamošnji polaznici dualnog obrazovanja. U njemačkoj pokrajini Baden-Wuertenberg, na primjer, buduće frizerke obavezno slušaju predmete sociologija i gospodarstvo, a kuhari u Austriji kao obavezan predmet imaju političko obrazovanje. U hrvatskom pilot-projektu dualnog obrazovanja takvi predmeti spadaju u domenu izbornih i ovise o tome hoće li ih škola uopće organizirati.


Korigirani modeli 


U Ministarstvu znanosti i obrazovanja priznaju da su u modele kojima su se vodili u kreiranju hrvatskog dualnog obrazovanja unijeli određene korekcije, koje se očito odnose i na izbor općeobrazovnih predmeta.




– Hrvatski model dualnog obrazovanja utemeljen je na primjerima najbolje prakse Njemačke, Austrije i Švicarske, uz istovremeno zadržavanje tradicionalno najboljih elemenata vlastitoga strukovnog obrazovanja. Nikada nije izražena namjera preslikavanja tuđih obrazovnih sustava, već isključivo prilagođavanje najboljih primjera hrvatskim uvjetima i tradiciji, a kako bi se odgovorilo na potrebe hrvatskoga društva i tržišta rada, kažu iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.


U izradu standarda zanimanja, dodaju, uključeni su poslodavci, koji su se jasno odredili o kompetencijama koje radnici moraju imati da bi mogli samostalno i odgovorno obavljati poslove.


– Njima su pridodane temeljne kompetencije koje im omogućavaju da se učenici izgrade u uspješne i zadovoljne mlade ljude, zaključuju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.


Kritike ministrici 


Zbog ukidanja biologije, geografije i povijesti učenicima u strukovnim školama ministricu Blaženku Divjak kritizirala je GOOD Inicijativa, predbacujući joj da nepromišljenim i brzopletim odlukama šteti djeci.


– Izuzimanjem ionako malo društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja, učenicima i učenicima se uskraćuju vrijedna opća znanja, smanjuje mogućnost napredovanja i obrazovanja u budućnosti te ih se zatvara u uske ćelije. Istraživanja pokazuju da učenici strukovnih škola u Hrvatskoj imaju najnižu razinu kompetencija i to osobito u društvenom području, imaju slabiju razvijenost građanske i društvene kompetencije, kako u području znanja, tako i u području demokratskih stavova i vrijednosti . Predviđene promjene u strukovnom obrazovanju ne ostavljaju prostor da se učenici pripreme za svoju građansku ulogu, a doprinose i slabijem razumijevanju među mladima i temelj su za kasnije veće nesuglasice u društvu – poručuju iz GOOD inicijative gdje u tome vide potcjenjivanje mladih ljudi koje Škola za život, kažu, priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti.