ZAGREB – Hrvatska u odnosu na ostale zemlje Europske unije prednjači u stopi suicida, ali za razliku od većine EU država nema ni besplatnu telefonsku liniju za prevenciju samoubojstava, niti nacionalnu strategiju koja bi se time bavila.

Upozoravaju na to iz Udruge »Životna linija«, koja se bori za financijsku potporu u otvaranju besplatne telefonske linije na koju bi se mogle javiti osobe koje razmišljaju o samoubojstvu.

U 2018. godini u Hrvatskoj si je život oduzelo 679 osoba, ili 16 na 100.000 stanovnika, što nas uz Sloveniju ili Mađarsku, na primjer, svrstava u europski vrh. Uzrok sucida može biti depresija, ali i druge životne okolnosti poput smrti bliske osobe, financijskih problema ili samotna starost. Upravo je u dobnoj skupini iznad 65 godina stopa suicida značajno iznad europskog prosjeka.

Poziv u pomoć

Na ove probleme upozoreno je povodom trećeg ponedjeljka u siječnju, koji se smatra najdepresivnijim danom u godini. U EU postoje besplatne telefonske linije gdje osoba u krizi može dobiti besplatnu psihološku pomoć i razgovarati s volonterima koji su na raspolaganju u svako doba dana i noći. Hrvatska takvu liniju nema.

– Imamo Centar za krizna stanja na Rebru koji ima sedmeroznamenkasti broj, koji nije lako pamtljiv niti je besplatan. I ne oglašava se, ljudi za njega ne znaju, navodi Tin Pongrac, predsjednik Udruge.

Upravo takva linija, koja se lako pamti, besplatna je i vidljiva je u javnosti, model je koji koriste druge europske države. One, uz to, imaju i strategiju borbe protiv suicida, dok se hrvatska zdravstvena administracija dosad time uopće nije bavila.

Interes za besplatnim telefonom, kakav je do prije pet godina osiguravala »Životna linija«, bio je značajan, kažu u udruzi. Imali su oko 20 poziva dnevno, a svaki poziv potencijalno znači i spašavanje života.

– Zvali su nas osobito u popodnevnim i večernjim satima, iz svih dobnih skupina, a o suicidu su razmišljali zbog različitih problema, od gubitka djeteta ili supružnika, pa do financijskih problema ili jednostavno samoće. Jedan razgovor može značiti promjenu odluke. S njima se razgovara, pokušava shvatiti u čemu je njihov problem. Na telefonu se osjećaju sigurnije, lakše se otvaraju. Znalo se dogoditi da im ključan bude taj razgovor, kaže volonterka Ines Kovačić.

Ako je osoba odlučila nazvati telefon za psihološku pomoć, to je poziv u pomoć, a ta sekunda u kojoj će dobiti priliku za razgovor puno znači.

– To je jednako bitno kao posao kirurga, ali u našem društvu to nije prepoznato, zaključuje Kovačić.

Trend stagnacije

Kako je riječ o dužim razgovorima, udrugu je to svojedobno stajalo oko 4.000 kuna mjesečno.

– To je za udrugu velik zalogaj, a u okviru državnih financija zanemariv iznos kojim se može doslovno spasiti život. To je nešto kao HGSS, veli Pongrac. Sramotno je za Hrvatsku, dodaje, da do sada nije donijela Nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida, kakvu ima praktički svaka EU država.

Depresija je jedan od značajnih uzroka sucida, a prema trendu rasta depresije u svjetskoj populaciji, stručnjaci smatraju da bi u dogledno vrijeme mogla postati jedan od vodećih somatskih poremećaja. Procjene govore da u Hrvatskoj od depresije pati oko 200.000 ljudi, ali tek svaki četvrti potraži pomoć liječnika. Pretpostavlja se da je uzrok tome društvena stigma, premda je depresija danas učestala bolest koja se uspješno liječi. Javlja se sve ranije, čak i u školskoj dobi. Dominantno pogađa žene.

– Pacijenti s depresijom nekad su na liječenju ostajali po pet, šest, pa i 10 mjeseci, dok danas hospitalizacija traje najviše do tri tjedna, a onda nastavljamo s dnevnom bolnicom i psihoterapijom. Depresija se javlja epizodno, a brojni su uspješni instrumenti, od lijekova do psihoterapije danas toliko razvijeni da se depresija uspješno liječi, kaže Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju »Vrapče«.