Stop izbacivanju!

Zaštićeni najmoprimci plaćat će viši najam, ili mogu mijenjati stan

Ljerka Bratonja Martinović

Za stan od 60 kvadrata u Zagrebu zaštićena najamnina u startu će se povećati sa sadašnje 163 kune na 529 kuna, a kroz deset godina za 10 posto godišnje, dok se ne dostigne slobodno ugovorena najamnina 



ZAGREB » Zaštićenim najmoprimcima koji žive u stanovima u privatnom vlasništvu novim će se zakonskim izmjenama ponuditi nekoliko opcija kojima mogu riješiti svoj status, a vlasnicima stanova istodobno će se omogućiti da dođu do svoje nekretnine ili njen najam naplate po tržišnoj vrijednosti. Izmjenama zakona o najmu, koje je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja jučer pustilo u javnu raspravu, predviđa se da se u roku od tri godine prioritetno riješi pitanje 500-tinjak stanova čiji vlasnici nemaju riješeno stambeno pitanje, a ostalih 2.100 stanova u razdoblju od deset godina. 


 Kupnja ili otkup


U ministarstvu računaju da bi se dio najmoprimaca zbrinuo iz portfelja od ukupno 13.185 stanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a ostatak kroz poticanu stanogradnju. Oni koji ostanu u stanovima, imat će bitno višu najamninu nego danas. 



Od 1. veljače posao legalizacije bespravne gradnje u županijama koje su riješile manje od 20 posto predmeta preuzet će Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, najavila je jučer ministrica Mrak-Taritaš. Zagreb je do kraja listopada riješio manje od pet posto zahtjeva za legalizaciju, ili 4.349 od ukupno 91.264 zahtjeva, što znači da bi im, ako nastave istim tempom, za okončanje tog posla trebalo još 29 godina. Jednako je loš i državni prosjek, dok su neki gradovi, primjerice Bjelovar i Dubrovnik, riješili više od 20 posto zahtjeva. 





  Vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci morali bi prema tom prijedlogu podnijeti zahtjev jedinici lokalne samouprave, koja bi procijenila ima li odgovarajući zamjenski stan u svom portfelju. Ukoliko ima, zaštićeni bi najmoprimac prešao u drugi stan i nastavio plaćati najamninu gradu ili općini, a u protivnom bi mu lokalne vlasti trebale osigurati novi stan, bilo kupovinom ili gradnjom kroz POS, s mogućnošću otkupa. Treća je opcija da se najmoprimac odluči sam kupiti stan na tržištu, a u tom mu slučaju država subvencionira 25 posto, a lokalna samouprava 40 posto odgovarajuće površine. 


  – Ako se najmoprimac dogovori s vlasnikom stana o otkupu stana u kojem živi, također će dobiti subvencije od grada i države za 35 kvadrata i dodatnih 10 po drugom članu kućanstva, a ostatak će platiti po punoj cijeni – objašnjava ministrica Anka Mrak-Taritaš. 


Onaj tko ne želi ili ne može otkupiti stan može u njemu ostati, ali uz veću najamninu. Za stan od 60 kvadrata u Zagrebu postojeća će se zaštićena najamnina u startu povećati sa sadašnje 163 kune na 529 kuna, a kroz deset godina za 10 posto godišnje, dok se ne dostigne slobodno ugovorena najamnina koja je u Zagrebu danas 900 kuna ili 15 kuna po kvadratu. 



 Od 1. siječnja kreće e-dozvola, koja će građanima i ministarstvu omogućiti uvid u svaku fazu izdavanja građevinske dozvole. 

  – Sad ćemo točno znati koji je predmet »u crvenom«, a na temelju tih podataka nagradit ćemo one koji rade i kazniti neradnike. Pročelnik ureda gdje je mnogo takvih predmeta stegovno će odgovarati, a moguće su i smjene i novčane kazne. Ovo je put prema ubijanju korupcije – ocjenjuje Mrak-Taritaš.



   


 Pravičan model


– Nastojali smo biti maksimalno pravični prema jednima i drugima. Više nema prisilnog iseljavanja, ali će najam poskupjeti, te bi u narednih deset godina vlasnici trebali doći do svojih stanova ili do tržišne najamnine – ističe ministrica. Oni koji ne mogu plaćati najamninu, morat će prihvatiti manje stanove, jer država, poručuju iz ministarstva, ne može nikome plaćati stan od 200 kvadrata. 


  – Zaštićeni najmoprimci ostali su na ledini, a ovime će moći riješiti i stambeno pitanje svoje djece – poručuju iz ministarstva, koje upravo kreće u pregovore sa Zagrebom, Splitom i Dubrovnikom koji imaju najviše takvih stanova. Očekuju da se ovakav model neće svima svidjeti, ali je to, kako tvrde, jedini način da se riješi pitanje ove kategorije stanara koja danas nema nikakva prava.