ZAGREB Iznimno sam zadovoljna rezultatima u korištenju europskih fondova u prošloj godini, ali sam iznimno nezadovoljna s obzirom na to gdje je Hrvatska danas mogla biti, izjavila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, misleći na to da naša država u korištenju europskih sredstava zaostaje za drugima.

Iako je Europskoj uniji prošla već polovina proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. godine, Hrvatska je dosad iz fondova EU-a povukla samo 800 milijuna eura, ili 7,5 posto od raspoloživih 10,6 milijardi eura.

Od toga, više od 600 milijuna eura Hrvatskoj je isplaćeno tijekom prošle godine, kada je  posao preuzela vlada premijera Plenkovića. Postupak pripremanja svakog projekta i dobivanja novca iz EU fondova, kako je poznato, vrlo je složen, a traje i po nekoliko godina.   

– Bila bih sretna da sam imala što ovjeriti, požalila se Žalac, misleći na to da od bivših vlada nije naslijedila dovoljno finaliziranih projekata. Za kašnjenje s korištenjem europskog novca okrivila je ponajprije Milanovićevu vladu, koja 2014. i 2015. “nije provela dovoljno natječaja”, a “kasnila je i s donošenjem operativnih programa”.

Stoga, “danas moramo trčećim korakom sustizati ostale zemlje. Ova je Vlada konačno postigla optimalnu brzinu raspisivanja natječaja i ugovaranja projekata”, naglasila je Žalac.

Primjerice, prošle godine objavljeno je natječaja vrijednih 2,8 milijarde eura, koliko i u prethodne tri godine. Ukupan iznos objavljenih natječaja sada se popeo na 5,6 milijardi eura, ili 52 posto raspoloživog novca u fondovima. Istodobno, vrijednost ugovorenih projekata, prijavljenih na spomenute natječaje, porasla je s 985 milijuna eura u listopadu 2016. na 3,7 milijarde na kraju prošle godine.

Tako je Hrvatska dosad ugovorila 35 posto raspoloživog novca iz EU-fondova. Od toga je korisnicima isplaćeno spomenutih 800 milijuna eura, ili 7,5 posto.

Ove godine ministrica planira ugovaranje još 18,6 milijardi kuna iz fodnova EU-a, te isplatu dodatnih 7,12 milijardi kuna. Procijenila je da će Hrvatska iskoristiti oko 90 posto novca raspoloživog u fondovima EU do 2020. Nakon toga, novca za Hrvatsku i ostale zemlje bit će manje, izjavila je Žalac, obrazlažući to ponajprije odlaskom Britanije iz EU-a.

– Trenautačno, Hrvatska ima triput više projekata od raspoloživog novca. Osim toga, već sada imamo 42 velika strateška projekta za korištenje EU-fondova nakon 2020., pohvalila se Žalac.

Međutim, ministrica je upozorila da će neki iduće godine ostati bez EU-novca. To se odnosi na projekte za sprječavanje prirodnih katastrofa – što ne treba miješati s novcem za sanaciju katastrofa. Naime, objasnila je ministrica, projekti za prevenciju katastrofa jednostavno “nisu napravljeni”, a Hrvatska mora požuriti kako bi efikasnije koristila raspoložive fondove. Žalac nije rekla na koje projekte misli. Taj novac, u svakom slučaju, preusmjerit će se na gospodarstvo i inovacije. Oni koji ne budu koristili europski novac do 2020. godine, rekla je, imat će priliku koristiti ga u sljedećem razdoblju.