ZAGREB » O ćirilici u Vukovaru, temi koja je obilježila mandat Vlade Zorana Milanovića, gotovo će se sigurno intenzivno raspravljati i u kampanji za parlamentarne izbore. Razlog je činjenica da u kolovozu istječe jednogodišnji embargo, koji je na postavljanje dvojezičnih ploča na zgrade državnih institucija, stavio Ustavni sud. Igor Gavrić, predsjednik vukovarskog Gradskog vijeća, u nedjelju je, na svečanoj sjednici tog tijela, upozorio da na gradskim ulicama niti ubuduće neće dopustiti pismo srpske nacionalne manjine.

S druge strane, u Ministarstvu uprave pripremaju zakonske izmjene temeljem kojih će Vlada, u slučaju kršenja Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, moći raspustiti Gradsko vijeće, imenovati povjerenika i raspisati izbore. Dakle, najesen će se situacija u Vukovaru ponovno zaoštriti, a to će itekako imati utjecaja na kampanju za parlamentarne izbore. 

   

Pravno uporište (?)

Ustavni sud je u kolovozu prošle godine, odbijajući referendumsku inicijativu Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, obvezao Gradsko vijeće da u godinu dana Statutom uredi službenu uporabu srpskog jezika i pisma »za cijelo područje, odnosno za pojedini dio ili pojedine dijelove područja Vukovara«.

  – Mi ćemo Statutom priznati prava pripadnicima srpske nacionalne manjine, ali ne i dvojezičnost, jer ona ne bi bila u skladu s člankom 8. Ustavnog zakona. O tome se govori u odluci Ustavnog suda, koja nam je jasno pravno uporište za spriječavanje ploča s ćirilicom, uvjeren je Gavrić. 

   Međutim, Ustavni sud je prije devet mjeseci potvrdio odluku Ministarstva uprave, koje je 2013. ukinulo vukovarski Statut, koji je, pozivajući se na članak 8. Ustavnog zakona, taj grad izuzimao od primjene odredbi Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. 

   

Nalog Ustavnog suda

Što se, pak, tiče Vlade, njoj je Ustavni sud naložio da u roku od godinu dana uputi u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kako bi se uredio mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode taj Zakon.

U Ministarstvu uprave smatraju da je u tim slučajevima jedina logična sankcija raspuštanje predstavničkog tijela i raspisivanje izbora. Stoga će to ugraditi u Zakon, ali bez naročite nade da će on biti usvojen u Saboru. Za to će, naime, trebati dvotrećinska većina, a malo je vjerojatno da će HDZ-ovi zastupnici podržati ovakvo rješenje. Znači da Vlada praktično ne može ispuniti nalog Ustavnog suda.

Ali, osim što će do saborske ljetne stanke predložiti izmjene Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, Vlada će u parlament paralelno poslati i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, temeljem kojih bi se lokalna predstavnička tijela koja ne poštuju prava nacionalnih manjina također moglo raspustiti. A za usvajanje tog drugog zakona dovoljna je obična većina. Na taj će način Vlada dobiti propis na osnovu kojeg će moći raspustiti vukovarsko Gradsko vijeće, ako Statutom opet zabrane ćirilicu. Žalbu predstavničkog tijela rješavat će Visoki upravni sud.