Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 4n
Sutra: 9° 9° 4n
6. prosinca 2019.
'Definirana' minimalna satnica

Zakon o studentskim poslovima: Satnica studenta ne smije biti niža od 21,49 kuna

snimio Marko Gracin
snimio Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 19. travanj 2018. u 8:37 2018-04-19T08:37:12+02:00

Nakon više od godinu dana od kada je otvorena rasprava o reguliranju studentskog rada koji je, posebno u telekomunikacijskom sektoru, postao sve rašireniji nagrizajući tako klasična radna mjesta, resorno ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je nacrt prijedloga zakona o obavljanju strudentskih poslova. 

ZAGREB - Minimalna satnica za rad studenata neće smjeti biti niža od 21,49 kuna. U slučaju da student radi državnim blagdanom, noću, prekovremeno ili nedjeljom, ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za rad. Osim toga, izvođač, a u ovom slučaju to je student, imat će i pravo na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok te druge naknade ukoliko su ugovorom o studentskom radu dogovorene.

Ako, pak, student radni najmanje šest sati dnevno, poslodavac će mu biti dužan osigurati plaćeni odmor od najmanje 30 minuta. Naime, nakon više od godinu dana od kada je otvorena rasprava o reguliranju studentskog rada koji je, posebno u telekomunikacijskom sektoru, postao sve rašireniji nagrizajući tako klasična radna mjesta, resorno ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je nacrt prijedloga zakona o obavljanju strudentskih poslova. Nacrt zakona uskoro bi se trebao naći na Vladi. Njime je praktično ozakonjeno postojeće stanje, odnosno poslodavcima se daju široke mogućnosti za korištenje jeftinijeg rada na uštrb klasičnih oblika zapošljavanja.

Iako su sami sindikati pokrenuli pitanje reguliranja studentskog rada, suočeni i s činjenicom da njihovo klasično zaposleno članstvo ostaje bez posla, a poslove koje su radili preuzima i po više studenta, gotovo ništa od sindikalnih prijedloga iznesenih u javnoj raspravi nacrtom prijedloga zakona o studentskom radu nije uvaženo. Pritom, sindikatima nije bio cilj zabraniti studentski rad, već regulirati tu sivu zonu istodobno nastojeći i zaštiti studente čiji bi rad prema naravi trebao biti povremen, odnosno takav rad nije nešto što bi podrazumijevalo klasično osmosatno radno vrijeme.

Stoga su, primjerice predlagali da se maksimalni godišnji fond sati studentskog rada ograniči na 50 posto fonda sati rada kod poslodavca, a u slučajevima kada bi se taj fond prekoračio i studenti bi pridonosili svojim budućim mirovinama, odnosno plaćali doprinose. Ukazivali su i da odredbe o naknadama i uvećanju satnice proizlaze iz kolektivnih ugovora, odnosno klasičnog oblika rada. Ništa od toga nije prihvaćeno. Krajnji rezultat pokušaja sređivanja sive zone je promoviranje studentskog rada kao legalne jeftinije konkurencije klasičnom radnom odnosu.

Resorno ministarstvo znanosti i obrazovanja, pritom, pokušava zaštititi stalno zaposlene. Navode da za vrijeme obavljanja studentskih poslova naručitelj posla ne može otkazati ugovor o radu radnicima zbog poslovno uvjetovanih razloga za poslove koje obavljaju studenti. Istodobno, poslodavac koji je u posljednjih šest mjeseci radniku otkazao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, neće moći za to radno mjesto sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova. Odnosno, u slučaju potrebe zapošljavanja na to radno mjesto, ugovor o radu će najprije trebati ponuditi radniku koji je kao tehnološki višak dobio otkaz, a ako on posao odbije, može angažirati studenta. Iako na papiru to možda dobro zvuči, praksa je drugačija i kao u slučaju agencijskih radnika pitanje je hoće li ta propisana zaštita ostati samo na papiru.

Studentski rad danas je reguliran pravilnikom starim preko dvadeset godina koji je u nekoliko navrata mijenjan. No, niti jedna od tih promjena nije obuhvatila izvanredne studente. Oni do sada nisu mogli sklapati studentske ugovore o radu. Nacrtom zakona o studentskom radu izvanredni studenti izjednačavaju se s redovnim studentima, pod uvjetom da nemaju nikakvih poslovih aktivnosti uz izvanredno studiranje. U pravilu, studentski ugovor potpisuje se mjesec za mjesec, a u iznimnim situacijama moći će se potpisati i na duži rok, pri čemu će se morati navesti razlozi zaključivanja ugovora na rok duži od mjesec dana. Jedna od novina koje se tiču posrednika je i da ubuduće trebaju na svojim internetskim stranicama objaviti godišnji izvještaj o naručiteljima posla, broju posredovanja te ukupno »ostvarenoj naknadi u svrhu poboljšanja studentskog standarda«. Taj izvještaj do prvog dana ožujka, za prethodnu godinu, obavezni su dostaviti i resornom ministarstvu.

Najniža naknada za sat studentskog rada, zakonskim prijedlogom veže se uz iznos minimalne plaće i izračunava se tako da se bruto minimalna plaća podijeli sa 160. U ovoj godini bruto minimalac iznosi 3.439,80 kuna iz čega proizlazi da bi najniža studentska satnica trenutno bila 21,49 kuna. Kako se prijedlogom zakona predviđa, resorno ministarstvo najkasnije do kraja studenog tekuće godine propivalo bi najnižu naknadu za iduću godinu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.