ZAGREB » Hrvatska je u ovu godinu ušla s najnižim omjerom umirovljenika i osiguranika, u prosincu prošle godine na sto umirovljenika bilo je 114 onih koji plaćaju mirovinske doprinose, bez obzira jesu li zaposleni u trgovačkim društvima, obrtima, bave li se samostalnom djelatnošću ili su radili u javnom sektoru.

   Najniži je to omjer onih koji uplaćuju mirovinske doprinose i umirovljenika čija se mjesečna primanja financiraju iz tih doprinosa. Mjesec dana ranije na sto umirovljenika bilo je 115 osiguranika, a i tako nizak omjer zabilježen je jedino još u ožujku ove godine, dakle, prije početka sezonskog zapošljavanja u turizmu.

   Primjerice, 2013. godinu Hrvatska je završila s omjerom 118 osiguranika na sto umirovljenika, a prije deset godina u prosincu 2004. godine na sto je umirovljenika bilo 137 osiguranika, odnosno na sto onih čije primanje ovisi o uplati doprinosa dolazilo je 23 ljudi više koji te doprinose uplaćuju nego što je to bilo u prosincu prošle godine.

  

Osiguranici postojani

Čak i u vrijeme kad je država bilježila rekordnu registriranu nezaposlenost, preko 400 tisuća, u 2002. godini na sto je umirovljenika bilo 139 onih koji uplaćuju mirovinske doprinose, što je 25 više nego danas.

   U to vrijeme za isplatu mjesečnih primanja državi je trebalo nešto manje od dvije milijarde kuna mjesečno dok se sada taj iznos popeo iznad tri milijarde, odnosno godišnje je veći za gotovo 13 milijardi kuna.

   Iako se u odnosu na vrijeme najveće nezaposlenosti broj osiguranika nije smanjio i tada se kretao ispod 1,4 milijuna, do pogoršanja odnosa onih koji uplaćuju u mirovinski fond i onih koji dobivaju mirovinu iz tog fonda došlo je zato što je broj umirovljenika u 12 godina narastao za oko 185 tisuća odnosno za oko 18 posto.

  

Neodrživa situacija

U odnosu na početak mandata sadašnje Vlade, odnosno prosinac 2011. godine broj umirovljenika porastao je za oko deset tisuća, ali je broj osiguranika, odnosno uplatitelja doprinosa pao za više od 70 tisuća. Tada je na sto umirovljenika bio 121 osiguranik.

   Naravno, da je i ta situacija bila neodrživa pa je za isplatu mirovina država već tada godišnje morala osiguravati gotovo 40 posto potrebnih sredstva iz poreznih prihoda, a u međuvremenu se situacija dodatno pogoršala i doprinosi su dovoljni tek za isplatu mirovina za pola godine, dok se ostatak namiruje iz drugih proračunskih prihoda. Jedini način na koji bi se to moglo promijeniti, a samim tim i značajnije umanjiti proračunski deficit je značajno povećanje broja zaposlenih, što se u Hrvatskoj tako skoro neće dogoditi.