Lex Mikulić

Za tridesetak dana trebao bi se vratiti Državni inspektorat, ali je moguća i nova odgoda. Evo zašto

Jagoda Marić

Foto Borna Filić / PIXSELL

Foto Borna Filić / PIXSELL

Povratak Inspektorata HDZ je istaknuo u svom predizbornom programu, ali sve su glasnije procjene unutar vladajuće većine u Saboru da će Vlada trebati još jednu odgodu primjene Zakona



ZAGREB Za tridesetak dana, točnije 1. travnja, na snagu stupa novi Zakon o Državnom inspektoratu koji ponovo, nakon pet godina, objedinjuje pod istim krovom sve inspekcijske službe u državi, njih 17 koje su trenutno razmještene u osam ministarstava. No, sve su glasnije procjene unutar same vladajuće većine u Saboru da će Vlada trebati još jednu odgodu, i to do samog početka jeseni.


Prije nego je zakon donesen, najavljivao se početak rada od 1. siječnja. Povratak Državnog inspektorata HDZ je istaknuo još u svom predizbornom programu prije posljednjih parlamentarnih izbora, a već tada se, prije više od dvije i pol godine, spekuliralo da će čelni čovjek postati HDZ-ovac Andrija Mikulić, saborski zastupnik i predsjednik Zagrebačke skupštine koji je u državnom inspektoratu radio do njegova ukidanja 2014. godine, a i nakon toga je, do ulaska u Sabor, bio načelnik sektora u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu koje djeluje pri Ministarstvu gospodarstva.


Sjedište u Ininoj zgradi 


HDZ je objedinjavanje inspekcijskih službi nazvao reformskim potezom, a kritičari su zakonu kojim se propisuje ponovna uspostava Državnog inspektorata prikačili naziv lex Mikulić, kako ga neslužbeno znaju nazivati i pojedini zastupnici vladajuće koalicije u Saboru, pa čak i sami HDZ-ovci. Službeno nikada nije potvrđeno da će Mikulić postati Glavni inspektor, niti se zna gdje će i pod kojim uvjetima Državni inspektorat imati svoje sjedište, iako se nagađa da će to biti u Ininoj zgradi u Šubićevoj. O tome da još nisu spremni pravilnici koje u roku od 30 dana, odnosno 60 dana treba donijeti Vlada, kao ni oni koje treba donijeti sam glavni inspektor, ne treba ni govoriti.




Sve sugerira da će se posao nastaviti i nakon 1. travnja po starom, što je Vlada dijelom omogućila prijelaznim odredbama Zakona o Državnom inspektoratu. No, na naše pitanje hoće li 1. travnja i početi stvarna priprema zakona ili će se dogoditi još jedna odgoda, iz resornog Ministarstva gospodarstva stigao je dopis u kojem se na njega nigdje izrijekom ne odgovara, samo se podsjeća da primjena zakona počinje 1. travnja.


Tako se ističe da su »Inspekcijski poslovi uređeni posebnim propisima kojima se uređuje svako od pojedinih područja koje se preuzima u Državni inspektorat, pa je potrebno uskladiti navedene propise s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice u odredbama kojima se određuje nadležno tijela za provedbu inspekcijskih poslova«, a da je najveći dio zakona je već prošao navedene zakonodavne prilagodbe, dok je određeni broj zakona u zakonodavnoj proceduri. U Ministarstvu gospodarstva očekuju donošenje izmjena navedenih zakona do kraja veljače 2019. godine. Ipak, ističu da Zakon o Državnom inspektoratu, radi neometanog nastavljanja obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, određuje da inspektori nastavljaju obavljati poslove inspekcijskog nadzora i provedbe propisa prema dosadašnjih propisima do stupanja na snagu posebnih propisa kojima se uređuje njihovo obavljanje.


Zakon samo na papiru 


– Prema Zakonu o Državnom inspektoratu, sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu, a za smještaj Središnjeg ureda tražimo adekvatan prostor. Glavnog državnog inspektora imenovat će Vlada koja je u obvezi donijeti i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona, odnosno do 1. lipnja 2019. godine – poručuju iz Ministarstva.


Dotad će tisuću i pol inspektora nastaviti raditi po starom, a prilagodbe novim pravilima moći će započeti tek kad se o tome doneosu i pravilnici. Procjena većine njih s kojima smo razgovarali je da se u proces krenulo nepripremljeno i da će Državni inspektorat još mjesecima nakon 1. travnja postojati samo na papiru. Ističu da je slična situacija bila i kad se prije pet godina provodilo njegovo ukidanje, da je proces odgađan i da se putem uviđalo kako nisu napravljene sve pripreme za njegovu provedbu. No, tada je to bila politička odluka i na njoj se inzistiralo, a tako je i sada, kaže jedan naš sugovornik, dodajući da ni prije pet godina, a ni danas, nitko struku nije pitao o tome što bi bilo dobro napraviti. Zato je i moguće da je Milanka Opačić kao potpredsjednica Vlade prije šest godina samouvjereno objašnjava zašto treba ukinuti Državni inspektorat, spočitavajući mu velike zaostatke u neriješenim slučajevima, a da sada podržava njegovu ponovnu uspostavu.


Hoće li Plenković ispuniti Mikulićevu želju? 


Naši sugovornici iz vladajuće većine ističu da su politički razlozi motivi za osnivanje Državnog inspektorata, ali i da sada uzrokuju i zastoj u realizaciji tog projekta. Koliko god bježao od toga, Mikulić je, napominje naš izvor, želio mjesto glavnog državnog inspektora, a premijer Andrej Plenković mu je bio spreman ispuniti želju jer ga je iz Zagreba, gdje osim gradske Skupštine vodi i stranačku organizaciju, htio maknuti na neku državnu poziciju.


– Tko zna kako će to sada završiti. Mikulić je vjerojatno shvatio da, ako se makne sa svih pozicija u Gradu i Saboru, da više neće biti važan ni u HDZ-u i pitanje je želi li on zapravo poziciju glavnog državnog inspektora jednako kao i prije. Premijeru je najlakše da ga makne na neku državnu dužnost, a hoće li ga tamo zadržati pet godina, koliko traje mandata glavnog državnog inspektora, pitanje je. Sad je to igra živaca, tko će prvi trepnuti – slikovito objašnjava naš sugovornik iz HDZ-a.


Za to vrijeme više od tisuću i pol inspektora sprema se za novi ustroj i nastavljaju raditi po starim pravilima. Putem će upozoravati na probleme koje takva situacija stvara u njihovom radu, kako su to činili i prije pet godina.