Damir G. Martin - umjetnik koji se bavi rekonstruiranjem pretpovijesnog života
Moja opčinjenost s dinosaurima seže daleko u rano djetinjstvo. Film i knjiga "Jurski park" samo su dodatno rasplamsali moju fascinaciju prema paleoumjetnosti tijekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća.Scena, kad sam prvi puta vidio Brachiosaura na velikom proplanku u filmu "Jurski par", nikada mi neće izblijedjeti iz sjećanja. Nakon toga sve o čemu sam razmišljao je bilo vezano za dinosaure, kaže Damir G. Martin
Pojam paleoilustracije danas je svakako poznat onima koji uživaju u svemu što nosi proučavanje daleke povijesti, točnije prahistorijskog razdoblja u kojem su živjeli dinosauri, ali većini ostalih ta je riječ nepoznanica. Najjednostavnije rečeno paleoilustracije su likovni pokušaji oživljavanja izgleda tih nekadašnjih veličanstvenih životinja, ali se tom »oživljavanju« ne pristupa samo uz pomoć kista i imaginacije, već se koriste i sva moguća saznanja, kao i suvremene tehnološke i digitalne inovacije. Sve to na najatraktivniji način zaživljava na filmskom platnu gdje u onim ponajboljim filmovima o dinosaurima gledatelj ima dojam da je sve to stvarno. Štoviše, paeloilustracije su dio paleoumjetnosti, grane umjetnosti koja se bavi rekonstruiranjem pretpovijesnog života prema trenutnim spoznajama i znanstvenim dokazima. Na svu sreću Hrvatska, točnije Rijeka, ima jednog od ponajboljih svjetskih paleoilustratora. Riječ je o Damiru G. Martinu čije smo sjajne ilustracije životinja davne prošlosti mogli vidjeti prošlog ljeta na Korzu, a ovih zimskih dana niz njih smješten je u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi gdje je dio izložbe »Divovi u posjetu Gorskom kotaru«.
Nigdje bez aparata
Izložba »Divovi u posjetu Gorskom kotaru« druga je samostalna izložba Damira G. Martina. Izložbu sačinjavaju radovi koju su bili publicirani u raznim formatima: od članaka u znanstvenim časopisima, enciklopedijskim izdanjima, raznim naslovnicama i posterima, pa do televizijskih emisija s tematikom dinosaura. Pojedine rekonstrukcije su nastale uz opaske paleontologa iz Royal Tyrrell muzeja u Kanadi. Izloženi radovi presjek su izrastanja iz dječarca koji je crtao dinosaure po bilježnicama na satima matematike do profesionalnog paleoumjetnika koji marljivo prikuplja saznanja o prošlosti, traži njene »ostatke« u današnjici, snima ih fotoaparatom te potom na njima radi koristeći maštu kao i softvere poput Z-Brush, 3ds Max ili Photoshop.
Govoreći na otvaranju izložbe u Brodu na Kupi Damir je naglasio kako je baš na području Kupske doline uspijevao naći bogatu šumu i autentično raslinje poput paprati koje je fotografirao te ga potom koristio kao podlogu i okoliš u kojem kroz njegov ilustrativni rad »žive« ova veličanstvena davno nestala stvorenja.
Naravno, prva samostalna izložba »Divovi na Korzu« predstavljala je najavu najveće putujuće izložbe o dinosaurima južne Zemljine polutke, »Divovi Patagonije« postavljene u Rijeci. Riječ je o izložbi, ističe Damir G, Martin, koju trebaju pogledati svi koje zanima povijest.
– Ovo je rijetka prilika da izbliza vidimo fosile i rekonstrukcije najdominantnije skupine životinja na Zemlji. Iskoristite tu mogućnost i upoznajte ova monumentalna bića koja su ostavila svoje tragove svuda oko nas, da ih polako otkrivamo i divimo se tom nevjerojatnom periodu kada su divovi vladali našom planetom!, poručuje Damir G. Martin.
– Ma, ja sam, zbog nošenja fotoaparata kamo god da krenem, vjerojatno svojevrsna inkarnacija stereotipnog azijskog turista, ali to je tako s obzirom da je fotoaparat itekako bitan u procesu stvaranja ovih djela. Kad je riječ o mojoj opčinjenošću s dinosaurima ona seže daleko u rano djetinjstvo. Film i knjiga »Jurski park« samo su dodatno rasplamsali moju fascinaciju prema dinosaurima i paleo umjetnosti tijekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Sjećam se kad sam prvi puta pogledao »Jurski park« u starom gradskom kinu. Majka mi je dala novac da odem do grada, ošišam se i pojedem sladoled. Taj dan je kiša padala kao iz kabla! S autobusne stanice na Žabici, zaputio sam se kod frizera.
Dok sam došao do Dolca, kišobran je bio desetkovan, a ja napola mokar. Zastao sam na uglu ispod jedne nadstrešnice i vidio veliki znak »Jurskog parka«. Odjednom mi više nije bilo hladno, nisam čuo tutnjanje kiše ni lamatanje kišobrana na vjetru. U tom sam trenutku zaboravio i frizera i sladoled. Pretrčao sam cestu i kupio kartu za film! Bio je to zadnji dan projekcije, posljednja predstava. Scena, kada sam prvi puta vidio Brachiosaura na velikom proplanku, nikada mi neće izblijedjeti iz sjećanja. Nakon toga sve o čemu sam razmišljao je na ovaj ili onaj način bilo vezano za dinosaure, govori Damir G. Martin.
Oživljavanje giganta
Na upit o tome da nam opiše kako, primjerice, nastaje jedna njegova paleoilustracija, kaže:
– Dinosauri i pojedini elementi ilustracije nastaju u Z-brushu, softveru za digitalno modeliranje i skulpturu. Naravno, krećemo od kostura dinosaura kojeg planiramo »oživjeti« i to tako da taj 3D objekt dinosaura ispunimo detaljima koje sačinjavaju muskulaturu, ljuske i boje. Potom taj 3D model prebacujemo u drugi program, točnije u 3DS Max gdje dinosaura osvjetlimo, dodamo mu materijale koji oponašaju stvarna fizička svojstva kože, kosti i keratina. Nakon što postignemo zadovoljavajući izgled kreće se u tzv. renderanje konačne verzije slike. Ta slika se potom prebacuje u Photoshop gdje se odrađuje završna faza ilustracije, odnosno sklapaju elementi dinosaura, nekih biljaka te fotografskih panorama pozadine koje ponekad mogu biti sastavljene i od desetaka fotografija. Proces sastavljanja digitalne paleoilustracije, ovisno o tematici i količini detalja, u nekim slučajevima može potrajati i po dvadeset ili više dana. Unatoč zahtjevnosti ove tehnike, prednost digitalne ilustracije je da modele i elemente koje smo stvorili za jednu ilustraciju možemo reciklirati u nedogled. Tako, primjerice već stvorenom modelu dinosaura promijenimo pozu, izmjenimo boju, i spreman je za neki novi scenarij, pojašnjava Martin dodajući kako je u nizu njegovih odličnih paleilustracija pozadina (oblaci, šuma, tlo…) preuzeta s područja Primorsko-goranske županije, od Gorskog kotara i Grobnika do Liburnije pa tako uz velike stvorove davne prošlosti ljubitelji paleolistracija diljem svijeta na njegovim slikama upoznaju i djeliće zeleno-plave županije.
