foto: H-alter / Ivana Perić
Članovi radne skupine za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom i izgradom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor u Hrvatskoj sa sastanka održanog u petak u Sarajevu pozvai su Vijeće ministara BiH da ovo pitanje uvrsti na dnevni red najavljene zajedničke sjednice dviju vlada i inzistira da se od tog projekta odustane.
SARAJEVO – Predstavnici Bosne i Hercegovine potencirat će pitanje moguće gradnje hrvatskog odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori na zajedničkoj sjednici vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH 7. srpnja u Sarajevu i inzistirat će da Hrvatska odustane od takvih planova, najavila je u petak posebna radna skupina koja se bavi tim pitanjem.
Članovi radne skupine za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom i izgradom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor u Hrvatskoj sa sastanka održanog u petak u Sarajevu pozvai su Vijeće ministara BiH da ovo pitanje uvrsti na dnevni red najavljene zajedničke sjednice dviju vlada i inzistira da se od tog projekta odustane.
Predsjedateljica radne skupine, ministrica prostornog uređenja Republike Srpske Srebrenka Golić, kazala je kako je jedinstveno stajališe u BiH da područje unutar granica te zemlje koje gravitira rijeci Uni treba zaštiti svim sredstvima.
Od tijela vlasti na državnoj razini zatraženo je što brže potpisivanje Protokola o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš što bi uz već ratificiranu ESPO konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica Bosni i Hercegovini omogućilo poduzimanje mjera na međunarodnoj razini s ciljem sprječavanja gradnje odlagališta nuklearnog otpada uz granicu s Hrvatskom.
U BiH su procijenili kako bi gradnja takvog odlagališta u napuštenoj vojarni »Čerkezovac« na Trgovskoj gori neposredno u blizini rijeke Une izravno ugrozilo najmanje 230 tisuća ljudi.
Strahuju kako bi nuklearni otpad pohranjen na poroznom tlu doveo do onečišćenja zemljišta ali i vodotokova s obje strane granice.
Lokalitet Trgovske gore spomenut je kao moguće odlagalište još u prostornom planu Hrvatske iz 1999. a naknadno je aktualiziran kroz nacionalnu strategiju zbrinjavnaja nuklearnog otpada.
Hrvatska je u obvezi naći pogodnu lokaciju za odlaganje polovice nuklearnog otpada iz nuklearne elektrane Krško a zamišljeno je da na takvom mjestu bude odlagan i medicinski i nemedicinski radioaktivni otpad.