Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
EK predložio da se pomicanje sata ukine, ali članicama se ne sugerira na kojem vremenu da se »zaustave« – ljetnom ili zimskom. To će uskoro morati odlučiti države članice svaka za sebe
ZAGREB Hrvatski građani su među Europljanima koji najviše žele ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje – pokazalo je javno savjetovanje koje je Europska komisija provela od početka srpnja do sredine kolovoza, i tijekom kojeg joj je stiglo 4,6 milijuna odgovora iz 28 država članica – najveći broj odgovora ikad primljen u svim dosadašnjim javnim savjetovanjima Komisije. Dok 84 posto ispitanika u prosjeku na razini cijelog EU-a smatra da treba ukinuti pomicanje sata, isti je odgovor dalo čak 90 posto hrvatskih građana koji su se uključili u javno savjetovanje.
Dakle, samo deset posto hrvatskih ispitanika, od njih oko 23.000, koliko ih je sudjelovalo u savjetovanju, podržava postojeću praksu pomicanja sata.
Osim Hrvata, veliki su zagovornici ukidanja pomicanja sata i Finci i Poljaci, Španjolci, Litavci kao i Mađari – među njima 90 i više posto ispitanika želi da se sat »zamrzne«, naspram, primjerice, Ciprana ili Grka, Maltežana, kojih od 40 do 50 posto želi to isto.
U svijetu se ljetno računanje vremena primjenjuje u 60 zemalja, većinom u Sjevernoj Americi i Oceaniji. EU ima sve više susjeda i trgovačkih partnera koji su odlučili ne primjenjivati ili ukinuti ljetno računanje vremena – među njima su Island, Kina (od 1991.), Rusija (od 2011.), Bjelorusija (od 2011.) i od 2016. Turska.
Komisija predlaže da se pomicanje sata ukine, no članicama ne sugerira na kojem vremenu da se »zaustave« – ljetnom ili zimskom. To do kraja ožujka iduće godine – kad će, 31. ožujka, sat posljednji put biti pomaknut na ljetno računanje vremena – moraju odlučiti države članice svaka za sebe. Ako donesu odluku da i nakon tog posljednjeg pomicanja na ljetno računanje vremena 27. listopada 2019. sat »zamrznu« na zimskom računanju, to će moći učiniti zadnji put, bez mogućnosti povratka na ljetno vrijeme. Nakon toga se satovi u Europi više neće smjeti pomicati s ljetnog na zimsko vrijeme ni obratno, a ovisno o odlukama država članica, vrijeme bi na njima moglo biti vrlo šaroliko. Preduvjet je da Europski parlament i Vijeće prihvate i donesu prijedlog Komisije najkasnije do ožujka 2019.
Europske zemlje uvele su ljetno računanje vremena u 20. stoljeću radi uštede energije, a glavni su razlozi bili ratovi, i naftna kriza 1970-ih. Povijesno gledajući, države su uvele pomicanje sata radi uštede energije – uglavnom ugljena za proizvodnju električne energije. Zbog neusklađene primjene pomicanja sata tijekom godine nastajali su problemi za unutarnje tržište, a osobito u sektorima prometa i energetike. EU od 1980. postupno donosi zakonodavstvo o ujednačavanju pomicanja sata u državama članicama. Međutim, u današnje su vrijeme razlozi za to sve slabiji. Istraživanja pokazuju da su uštede energije neznatne, a građani sve više ukazuju na negativne posljedice na zdravlje.
Kad se postojeći režim pomicanja sata ukine, ni ljudsko se tijelo više neće morati prilagođavati na promjene u računanju vremena. Poduzeća će, smatra Komisija, imati koristi jer se neće morati prilagođavati pomicanjima sata. U EU-u se trenutačno primjenjuju tri zone standardnog vremena: zapadnoeuropsko vrijeme (Irska, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo), srednjoeuropsko vrijeme (17 država članica) i istočnoeuropsko vrijeme (Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska). Države članice koje odluče zadržati trajno ljetno računanje vremena automatski će se prebaciti u sljedeću vremensku zonu (standardno vrijeme +1 sat).
