ZAGREB » Izvanbračna zajednica izjednačena je u imovinskim pravima s bračnom u Obiteljskom zakonu, ali kad su u pitanju porezni poslovi partneri iz izvanbračne zajednice, o čemu smo pisali u ponedjeljak, ne mogu ostvariti pogodnosti koje imaju oni koji su formalno sklopili brak, primjerice ne mogu biti oslobođeni poreza kod darovanja i teško ostvaruju porezne olakšice za izdržavanog čalna obitelji.

I dok za Poreznu upravu izvanbračna zajednica nije obitelj, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) tretira je baš tako – kao obitelj. Naime, prema propisima HZZO-a, što se može pročitati i na njihovoj internetskoj stranici, status osigurane osobe kao člana obitelji osiguranika mogu steći, između ostalih i: »supružnik (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim odnosima)«. Time HZZO priznaje nezaposlenim građanima, koji žive u izvanbračnim zajednicama mogućnost da se zdravsteno osiguraju preko svog partnera koji je zaposlen i plaća osiguranje.

  HZZO na svojim stranicama otkriva i kako mogu koristiti pogodnosti kod plaćanja premije zdravstvenog osiguranja. Naime, osobe koje su osigurane osobe mogu ostvariti pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kuna. 

  To znači da će izvanbračni partner, kao i bračni drug, status člana obitelji kod dopunskog osiguranja dokazati zdravstvenom iskaznicom, ako je zdravstveno osiguran kao član obitelji. 

  Drugim riječima građani koji žive u izvanbračnoj zajednici do osnovnog osiguranja, odnosno zdravstvene iskaznice, mogu doći preko svog partnera i to samo na osnovu izjave kod javnog bilježnika. Na isti način, mogu ostvariti i pogodnost da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje ako im prihodi po članu obitelji ne prelaze tiusću i pol kuna.

  I dok su u HZZO-u našli načina, a kroz godine je bilo problema u primjeni, da izvanbračnim partnerima osiguraju pravo koja im daje Obiteljski zakon, u Poreznoj upravi su nam nedavno objasnili da postoje različiti oblici neformalnog života, da postojanje izvanbračne zajednice utvrđuju sudovi i to uglavnom u postupcima u kojima se to utvrđenje traži, poput ostavinskih, kaznenih ili imovinskih, te da bi se oni, u slučaju da izvanbračnu zajednicu počnu tretirati kao bračnu, morali baviti prethodnim pitanjem, što bi im produžilo porezni postupak. Tako Hrvatska ima zakon, riječ je o Obiteljskom, čiji je cilj jednako tretirati različite oblike obitelji, ali i institucije koje te pozitivne odredbe različito tretiraju, odnosno same odlučuju hoće li ga primjenjivati ili ne.