Grad: Rijeka
Danas: 33° moguća oluja
Sutra: 12° 24° moguća kiša
24. srpnja 2017.
Sve pametnjakovići

ZNAČAJAN PORAST Broj studenata u Hrvatskoj koji godišnje diplomiraju od 1996. porastao - trostruko

Uskoro će svaki treći Hrvat u dobi od 30 do 34 godine imati diplomu / Foto Damir ŠKOMRLJ
Uskoro će svaki treći Hrvat u dobi od 30 do 34 godine imati diplomu / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 10. srpanj 2017. u 23:38 2017-07-10T23:38:14+02:00

Tržište rada danas traži sve obrazovanije ljude, ali ne svih profila. Neke su kvalifikacije itekako potrebne i tražene, a neke diplome generiraju kadrove koji će godinama sjediti na burzi rada. Usklađivanje sustava visokog obrazovanja s tržištem rada u Hrvatskoj još uvijek nije provedeno kako treba, pa ekonomista i dalje školujemo daleko više od svojih potreba

ZAGREB - Oko 33 tisuće studenata diplomiralo je lani na visokim učilištima u Hrvatskoj. Gotovo 80 posto diploma stečeno je na fakultetima, oko 15 posto na veleučilištima i još pet posto na visokim školama. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji govore o značajnom porastu visokoobrazovanih građana u odnosu na prošlo desetljeće. Za usporedbu, 2006. godine u Hrvatskoj je diplomiralo 19,5 tisuća studenata, a 1996. godine čak trostruko manje nego danas, samo 11.000. Hrvatska je očito, po uzoru na druge europske države, u protekla dva desetljeća uspjela masovizirati visoko obrazovanje i tako se približila cilju zacrtanom u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije o udjelu od 35 posto visokoobrazovanih u dobnoj populaciji od 30 do 34 godine koji trebamo postići do 2020. godine. Pitanje je, međutim, koliko je taj potencijal danas iskorišten, odnosno koliko visokoobrazovanih pronalazi kruh u struci, a koliko sjedi na burzi rada ili napušta zemlju u potrazi za boljim životom.

Diplomiralo u Hrvatskoj

1996. - 11.000

2006. - 19.500

2016. - 33.000

Obrazovanost nacije sama je po sebi dobrobit za društvo, ali je jednako važno da znanje stečeno studijem bude valorizirano i usmjereno na društveni i gospodarski razvoj. U vojsci od 218.000 nezaposlenih (godišnji prosjek) u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prosjeku svaki deseti je s diplomom, a među 21.000 visokoobrazovanih na burzi, više od četvrtine čeka na posao dulje od godinu dana. Brojna istraživanja govore da je ulaganje u visoko obrazovanje direktno povezano s razvojem ekonomije i gospodarstva, ali i društvenog i socijalnog napretka zemlje. Pritom se obrazovanje smatra jednim od glavnih pokretača konkurentnosti gospodarstva i omogućuje bolje rangiranje na »ljestvici razvijenosti« pojedine zemlje, podsjeća Marko Turk, predsjednik udruge za razvoj visokog školstva »Universitas«.

Egzodus

– Upravo su zemlje s najvišim BDP-om one s najviše visokoobrazovanog stanovništva. Obrazovanije stanovništvo brže prihvaća društvene promjene, aktivnije sudjeluje u društvenom životu, češće koristi nove tehnologije i smatra se važnom odrednicom prihvaćanja vladavine prava – ističe Turk.

Diploma se, dakle, ne treba smatrati isključivo alatom u službi tržišta rada, a broj diplomiranih, neovisno o tome koliko ih sjedi na burzi, nedvojbeno koristi Hrvatskoj. No što kad počne egzodus visokoobrazovanih? Tržište rada nespremno je za pozitivan obrazovni trend, a na ozbiljne probleme na nacionalnom tržištu rada ukazuje trend iseljavanja liječnika i inženjera. Trebalo bi ga, kaže Turk, hitno mijenjati, a odgovornost za to je u rukama izvršne vlasti, akademske zajednice i tržišta rada.

– Neophodan je dijalog izvršne vlasti i tržišta rada. Ne trebaju nam ad hoc rješenja kojima se u industriji dominantno potražuju niskokvalificirani radnici i stvara društveni fenomen preobrazovanosti, već razvoj pametne industrijske politike koja će zaposliti visokoobrazovane – veli Turk.

Polovica društvenjaci

Tržište rada danas traži sve obrazovanije ljude, ali ne svih profila. Neke su kvalifikacije itekako potrebne i tražene, a neke diplome generiraju kadrove koji će godinama sjediti na burzi rada. Usklađivanje sustava visokog obrazovanja s tržištem rada u Hrvatskoj još uvijek nije provedeno kako treba, pa ekonomista i dalje školujemo daleko više od svojih potreba.

Primorac: Obrazovani se lakše adaptiraju potrebama tržišta

Bivši HDZ-ov ministar obrazovanja Dragan Primorac, kojem je povećanje broja visokoobrazovanih bio jedan od glavnih prioriteta u mandatu, zadovoljan je pozitivnim trendom kojem je, tvrdi, i sam pridonio povećanim ulaganjima u sustav.

– Migracije radne snage uvijek će biti. Mi smo je u jednom trenutku čak i okrenuli u suprotnom smjeru i u Hrvatsku vratili 160 doktora znanosti s najpoznatijih svjetskih institucija. Oni i dan danas žive i rade u Hrvatskoj. Treba mijenjati upisne kvote prema potrebama tržišta rada da bi se educirali ljudi potrebni gospodarstvu. Pritom ne zaboravite, mladi i obrazovani ljudi lako se adaptiraju dinamičkim potrebama tržišta, dok neobrazovani to nikada neće moći – veli Primorac.

Najnovija Analiza petogodišnjeg ciklusa reakreditacije visokih učilišta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazala je da gotovo polovina studenata, njih 47 posto, studira u području društvenih znanosti, što je dvostruko više od broja studenata u tehničkim znanostima (20 posto) i šest puta više od udjela studenata u biomedicini i zdravstvu (osam posto). Studenata u prirodnim i biotehničkim znanostima manje je od 10 posto u ukupnoj populaciji studenata na javnim sveučilištima, što je porazno malo.

AZVO je izdala preporuku visokim učilištima da u suradnji s HZZ-om naprave sustavnu analizu zapošljivosti i profesionalnih postignuća diplomiranih. Od sveučilišta se traži da povedu više računa o stručnom usmjeravanju studenata, revidiraju upisne kvote i studijske programe, i to u suradnji s predstavnicima gospodarstva.

Ljudi za burzu

Takav pristup podržavaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), gdje su svjesni golemog raskoraka između potreba poslodavaca i onoga što im visoka učilišta nude.

– Mnogo je kvalifikacija koje nisu usklađene s potrebama tržišta rada, pa i dalje školujemo ljude za burzu. Ekonomista, primjerice, imamo više nego usporedive zemlje. Oni su nam potrebni, ali ne u tolikom broju, a suficit tih kadrova imamo najviše zbog interesa mladih – navodi Mislav Balković, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.

Društvenim smo studijima, dodaje, daleko premašili europski prosjek, tehničko područje pokrivamo otprilike jednako, ali smo u područjima prirodnih znanosti, matematici, fizici, informatici, dramatično ispod prosjeka EU-a. I tu je jedan od razloga mali interes maturanata, pa čak i niske kvote predviđene za takva zanimanja ne mogu se popuniti.

Po Balkoviću, dva su pristupa kojima bi Hrvatska mogla popraviti svoju sliku visokoobrazovanih i olakšati im zapošljavanje.

– Prvi je invazivan i podrazumijeva utjecaj države na upisne kvote, a pitanje je političke volje da se uđe u taj postupak. Drugi je puno sporiji i manje invazivan, a bilo bi ga lakše i jeftinije provesti, bez političkih gubitaka. Sastoji se u tome da država osvijesti mlade i roditelje kakva očekivanja mogu imati od pojedine karijere u smislu zapošljavanja, visine plaće, napredovanja.... – navodi Balković. Pametne države poput Velike Britanije uspostavile su takve sustave, u kojima država prati stanje na tržištu rada, zapošljivost pojedinih zanimanja i daje jasne i pregledne podatke o tome za koje se zanimanje poželjno obrazovati.

– Kad uđete u takvu bazu podataka, točno vidite koji se profil zaposlio u roku od šest mjeseci, tko je čekao na burzi dvije godine, i kakva im je plaća – ilustrira Balković. Takva bi pouzdana i kvalitetna informacija u Hrvatskoj, kaže, bila velika stvar, a napravila bi pomake na duži rok.

Upisne kvote

Korekcijom upisnih kvota, tumači, problem se rješava teoretski, jer se na manje traženim zanimanjima upisuje manje kandidata. Ipak, tko ne želi postati inženjer nego ekonomist, teško će se odlučiti na zanimanje koje ne želi, prije će odustati od studija, smatra predstavnik HUP-a. Hrvatska, dodaje, ionako ima najveći »drop-out« studenata upravo u STEM području. Sustavno javno plasiranje podataka o traženosti zanimanja, plaćama i statusu, u više se europskih zemalja pokazalo kao dobar model, jer se vremenom budući studenti počnu voditi takvim podacima. Strategija obrazovanja predvidjela je formiranje Registra ljudskih potencijala, upravo s ciljem da se obrazovni sustav poveže s tržištem rada. Prije toga trebat će skupiti podatke kojima niti jedno ministarstvo danas ne raspolaže – gdje se zapošljavaju ljudi s pojedinim kvalifikacijama, kakve su im plaće, koja radna mjesta zauzimaju, kako napreduju...

– Zapošljavanje je kod nas ispolitizirano, političari se povremeno pohvale manjim brojem nezaposlenih, što je u redu. Vrijeme je ipak da se počnu baviti i konkretnijim stvarima – zaključuje Balković.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka