Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 25° 25° 1
25. svibnja 2019.
Šutnja

ŽESTOKA PROZIVKA BEZ ODGOVORA Muk poslovne zajednice na Tedeschijeve oštre kritike

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2017. u 7:21 2017-12-15T07:21:58+01:00

Iz HUP-a nisu željeli komentirati Tedeschijeve ocjene, ali nisu ni odgovorili na pitanje – je li se ta udruga ikada ozbiljno bavila načinom na koji se upravlja domaćim gospodarstvom i planira li takvu raspravu

ZAGREB Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic Grupe, jedne od deset najvećih hrvatskih kompanija, neki je dan na Hrvatskom radiju izrekao možda najžešće kritike koje su se zadnjih 20 godina čule iz poslovne zajednice na račun upravljanja i u toj zajednici, ali i cijelom hrvatskom društvu. Povod je bilo stanje u Agrokoru, ali Tedeschi je ocijenio da je loše što se u Hrvatskoj premalo raspravlja »o suštini problema neodgovornosti i netransparentnosti upravljanja na svim razinama, od privatnog korporativnog sektora, preko javnih, državnih poduzeća do politike«.

Dodao je da su posljedice takvog nakaradnog načina upravljanja istrage protiv čelnih ljudi u svim tim segmentima društva, posebice ističući slučajeve bivšeg premijera Ive Sanadera, predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića te najvećeg poslodavca u zemlji Ivice Todorića.

No, osim promptnog Todorićevog odgovora na blogu, Tedeschijeva kritika i poziv da se otvoreno razgovara o jednom od najvećih problema u društvu naišao je uglavnom na šutnju.

Gluhi na zamolbu

Cijeli tjedan čekali smo odgovore Hrvatske udruge poslodavaca, bilo kakvu reakciju na ono što je izrekao njihov nekadašnji predsjednik i aktualni član nekoliko tijela te udruge poput Vijeća članova i Savjeta HUP-a. Iz HUP-a nisu željeli komentirati Tedeschijeve ocjene, ali nisu ni odgovorili na naše pitanje je li se ta udruga ikada ozbiljno bavila načinom na koji se upravlja domaćim gospodarstvom i planira li možda pokrenuti takvu raspravu. Ostali su gluhi i na našu zamolbu da nam pojasne status svog prvog predsjednika Ivice Todorića koji trenutno ima titulu počasnog predsjednika, uz koju na njihovoj internetskoj stranici stoji napomena da je u mirovanju. HUP je očito još uvijek puno spremniji komentirati poteze svojih socijalnih partnera, Vlade i sindikata, nego razgovarati o stanju u vlastitim redovima.

Još jedan njihov bivši predsjednik i trenutni član Savjeta, Branko Roglić, vlasnik Orbica, kaže da će se gospodarska paradigma koja je omogućila da Agrokor posluje na dugu, početi mijenjati kad sa scene odu svi oni koji su izrasli u velike poduzetnike i menadžere zahvaljujući toj paradigmi koja nikada nije polazila od toga da je poduzetništvo prije svega odgovornost prema onima koje zapošljavaš i s kojima posluješ, a ne prilika da se preko noći obogatiš.

Na pitanje nisu li uz takve poduzetnike koji su bili neodgovorni stasali i novi gospodarstvenici i menadžeri kojima je ta paradigma jedina poznata, pa će se stari sustav održati, Roglić odgovara da će zato proces promjena, ako ga uopće bude, biti težak i dugo će trajati.

– Ako se nešto doista promijeni zbog Agrokora, ako nešto iz toga nauči gospodarstvo, a onda i cijelo društvo, onda će to biti najveća reforma u Hrvatskoj, na koju smo doduše bili prisiljeni, a nismo je izabrali provesti – zaključuje Roglić.

Prokockana šansa

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da je stanje o kojem govori Tedeschi posljedica činjenice da u Hrvatskoj ne rade društveni filteri, ni u politici, ni u gospodarstvu, ni u znanosti, ni u kulturi, jer Hrvatska nije uspostavila filtere koji se temelje na kompetenciji, koji osiguravaju da napreduju najbolji i da je to svakome razumljivo i vidljivo.

– Sve se događa u neformalnim kanalima, oni odlučuju o napredovanju i nema tu puno razlike između javnog i privatnog sektora. U Hrvatskoj se doslovno od rođenja do groba sve svodi na intervenciju i pomoć neformalnih kanala. Oni pomažu da netko ima bolje uvjete u rodilištu kad se rađa, do toga da se preko njih osigurava i bolje i prestižnije grobno mjesto – pomalo cinično kaže Lovrinčević. Prvenstveno je, napominje on, za takvo stanje odgovorna politika jer je uspostavila i održava koncept napredovanja na netransparentan, neformalan način. Hrvatska je, upozorava on, već potrošila dvije prilike da uspostavi bolje društvo, jedna je bila tranzicija koja je trebala, u odnosu na prijašnji sustav političke podobnosti, donijeti novi, transparentan način napredovanja, temeljen na stručnosti i znanju, ali u 27 godina to se nije dogodilo, nego se nastavilo po starom. Druga je prilika bila pridruživanje Europskoj uniji, ali i nju će Hrvatska po svemu sudeći prokockati jer se ne vidi da je spremna na jasne kriterije u bilo kojem segmentu društva – nimalo optimistično prognozira Lovrinčević.

Kako će Hrvatska po svemu sudeći prokockati i šansu koju je dobila s ulaskom u EU, Lovrinčević procjenjuje da sadašnja generacija koja upravlja procesima u državi neće dobiti novu šansu da osigura društvu bolji način biranja lidera i upravljanja.

– Možda se nova šansa pojavi za 15 ili 20 godina, ali hrvatsko društvo nema snage samo stvoriti tu priliku, nema snage samo pokrenuti te procese, oni će se možda nametnuti izvana, diktirat će ih drukčiji vlasnički odnosi u gospodarstvu i nove demografske prilike, nova struktura stanovništva – procjenjuje Lovrinčević.

Zaključuje da to znači da će je na promjene opet »tjerati« okolnosti, a ne to što je tako sama izabrala.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka