Foto D. Kovačević
Na tribini održanoj u Društvu hrvatskih književnika 28. veljače 1989. godine Franjo Tuđman je najavio osnivanje HDZ-a, a više je općinskih komiteta izvijestilo da javnost »oštro osuđuje zbivanja, pa i medijsku promociju, vezano za osnivanje Hrvatske demokratske zajednice«
ZAGREB Većina općinskih komiteta Saveza komunista Hrvatske konstatirala je početkom ožujka 1989. godine da se u »javnosti izrazito negativno gleda na pokušaje, a i osnivanje raznih saveza i političkih partija u SR Hrvatskoj«. Većina je općinskih komiteta zaključila da takvi savezi nisu potrebni, da su štetni te »da je nedopustivo osnivati nove političke stranke, pogotovo s nacionalnim predznakom«. Citirane rečenice zapisane su u materijalu pripremljenom za 142. sjednicu Predsjedništva Centralnog komiteta SKH.
Partijski aparat
Ta je sjednica održana 9. ožujka 1989. godine, a te je donedavno nedostupne povijesne dokumente moguće čitati zahvaljujući izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje je u svibnju na inicijativu Mosta usvojio Sabor. Tim izmjenama postali su dostupni dokumenti koji se tiču SKH, ali i republičkih organa, a koji su nastali prije 22. prosinca 1990. godine. To znači da se na golemi broj dokumenata više ne primjenjuje odredba o proteku od najmanje 30 godina, koliko je uobičajeno potrebno da bi neki dokument postao dostupan javnosti.
Otkako su 22. svibnja izmjene i dopune Zakona stupile na snagu u Hrvatskom državnom arhivu bilježe povećani interes za građu koja se tiče Centralog komiteta SKH i Službe državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova, uobičajeno zvane Udbom. Prema podatcima Hrvatskog državnog arhiva u svibnju prošle godine dokumente iz fonda Službe državne sigurnosti tražila su 24 korisnika, a u svibnju ove godine njih 39. U cijelom lanjskom lipnju dokumente iz tog fonda tražilo je 28 korisnika, a do 13. lipnja ove godine njih 32. Što se tiče fonda CK SKH lanjskoga svibnja bilo je 12 zahtjeva za dokumentima, a ovoga svibnja 21. U lipnju prošle godine dokumente iz tog fonda proučavalo je 16 korisnika, a u prvih 13 dana lipnja ove godine njih 15.
Samo iz dokumentacije koja se tiče 142. sjednice Predsjedništva CK SKH razvidno je da je partijski aparat u to doba, a tada nitko nije znao da će za osam mjeseci pasti Berlinski zid, a za manje od godinu dana biti legalizirano višestranačje u SR Hrvatskoj, bio visokoorganiziran i efikasan. Predsjedništvo je 2. ožujka naredilo predsjednicima predsjedništava općinskih komiteta (njih 115) da već sljedećeg dana moraju održati zatvorene sjednice i ocijeniti ključne aspekte političke situacije. Ti su aspekti bili podijeljeni u deset točaka, a peta se odnosila na »raspoloženje javnosti u odnosu na pokušaje osnivanje raznih saveza i političkih partija u SR Hrvatskoj«. Izvjestiteljica za tu točku na sjednici Predsjedništva bila je Mirjana Poček-Matić. Najkasnije do subote 4. ožujka u 14 sati svi izvještaji morali su biti – kurirom ili teleksom – dostavljeni u Predsjedništvo.
Većina je općinskih komiteta konstatirala »da su neprihvatljiva osnivanja novih saveza ili partija, jer isključivo vode borbu za vlast i skidanje SK sa scene te doprinose destabilizaciji zemlje«. Javnost se čudi, javljano je s terena Predsjedništvu CK SKH, zašto »odgovarajući organi ne poduzimaju ustavom i zakonom predviđene mjere«.
Određene simpatije
U više izvještaja s terena spomenuta je i Hrvatska demokratska zajednica. Na tribini održanoj u Društvu hrvatskih književnika 28. veljače 1989. godine Franjo Tuđman je najavio osnivanje HDZ-a, a više je općinskih komiteta izvijestilo da javnost »oštro osuđuje zbivanja, pa i medijsku promociju, vezano za osnivanje Hrvatske demokratske zajednice«. Javnost iz više općina tražila je i da se »energično suzbiju, onemoguće, spriječe svi pokušaji oživljavanja nacionalizma, posebno kroz javno djelovanje nacionalista, »maspokovaca«, i drugih koji djeluju s nacionalističkih pozicija«.