U dilemi treba li poseban zakon

ZASTRAŠUJUĆI PODACI Godišnje u Hrvatskoj čak 510 djece žrtve pedofila

Hina

Arhiva NL

Arhiva NL

U odnosu na ukupno razotkriveni kriminalitet spolnih delikata u Hrvatskoj, udio kaznenih djela na štetu djece i mladeži je 68 posto, što je vrlo zabrinjavajući postotak, a 85 posto žrtava su djevojčice, pokazuju podaci policije



ZAGREB Na tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport »Sprječavanje i borba protiv pedofilije« u Saboru čuli su se prijedlozi da ne smije biti zastare za pedofiliju, da se moraju povećati minimalne kazne da bi se smanjio broj uvjetnih osuda, ali i da bi sve ustanove koje rade s djecom trebale u registru provjeriti osobe koje zapošljavaju. Raspravljalo se i o tome treba li samo doraditi Kazneni zakon u dijelu koji se odnosi na pedofiliju ili donijeti posebni zakon za borbu protiv pedofilije, a da o tome postoji dilema i u Vladi potvrdio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović, istaknuvši da je nužno zaštititi djecu kao našu ustavnu vrednotu.


U saborskoj proceduri još od studenog na dnevnom redu je HDZ-ov prijedlog »antipedofilskog« zakona, kojim se predlažu strože kazne, nezastarjevanje zločina te zabrana rada s djecom, kao i vođenje zasebnog registra za pravomoćno osuđene pedofile. HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović kazala joj je da će prvo čitanje tog zakona biti nakon ljetne stanke, a do sada nije stigao na dnevni red zbog obima drugih izmjena i usklađivanja s EU.


Po tom prijedlogu, istaknula je, kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece neće zastarijevati, kao i u slučaju ratnih zločina. Bit će obavezan i petogodišnji zaštitni nadzor nad počiniteljem, koji sudac sada može, ali i ne mora propisati. Osuđenim pedofilima će se zabraniti obavljanje djelatnosti ili dužnosti u kojima se dolazi u neposredni kontakt s djecom, što je do sada bilo prepušteno sucu na volju.




Prijedlog zakona dobio je potporu udruga koje se bave ovim problemom, kao i dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević. Pravobraniteljica je istaknula da »od 2013. godine postoji registar, no, on nije odvojen ni javan, pa su podaci dostupni samo na zahtjev suda, DORH-a i policije. »Zalažemo se da se uvede obveza da sve institucije koje rade s djecom, od škola, vrtića, preko sportskih društava do igraonica i rođendaonica, traže potvrde o osuđivanosti osoba koje rade s djecom«, apelirala je.


Predsjednica Udruge Lavice za pomoć i podršku žrtvama pedofilije Anita Papa pitala je »kako je moguće da igraonice ili udruge za zaštitu djece vode pedofili«. Problematičnom smatra sudsku praksu jer je »nevjerojatno da netko za seksualno zlostavljanje djece dobije šest mjeseci zatvora, uvjetnu kaznu ili čak društveno koristan rad poput guljenja krumpira«. »Time djeci šaljemo poruku da je bolje šutjeti nego iznaći snage za prijaviti zločinca. Iako ta djeca imaju posljedice za cijeli život, počinitelji se često izvuku s malim kaznama ili, pak, u potpunosti zahvaljući zastari«, upozorila je Papa.


Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba koja je radila s više od 1500 zlostavljane djece istaknula je da seksualno zlostavljanje nije nešto što prolazi, posljedice toga ne zastarijevaju pa je čudno, napominje, da postoji zastara za počinitelje. Kazala je i da zlostavljana djeca četiri puta češće pokušavaju počiniti suicid, a na sudu proživljavaju retraumatizaciju, posebno kada procesi traju i do sedam godina.


Voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije Dragan Josipović izvijestio je da je čak trećina djece žrtva, zapitavši »kako je moguće da vršnjaci imaju takve porive prema svojim vršnjacima«. »Veliki izazov su pametni telefoni putem kojih djeca ulaze u pedofilske mreže, a vjerujući da razgovaraju s vršnjacima šalju svoje fotografije i iznose svoju intimu«, kazao je.


Kao zastrašujući primjer naveo je posljednju akciju u kojoj je policija ušla u 260 obitelji čijim je kćerima pristupio zlostavljač, a one su mu slale svoje fotografije. »Šokirali smo se kad smo shvatili da gotovo nitko od tih roditelja nije znao što im se događa s kćerima, a čudno je da i kada doznaju rijetki traže pomoć. Zato je nužan i odgoj roditelja kako bi znali pružiti pomoć djeci«, upozorio je Josipović.


Prema podacima policije, godišnje ima 510 žrtava djece ovih kaznenih djela, od čega su 85 posto djevojčice. »U odnosu na ukupno razotkriveni kriminalitet spolnih delikata u Hrvatskoj, udio kaznenih djela na štetu djece i mladeži je 68 posto, što je vrlo zabrinjavajući postotak. Kaznena djela koja dominiraju su spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina, iskorištavanje za pornografiju, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina i upoznavanje djece s pornografijom«, izvijestio je Željko Prša iz MUP-a. Od ukupno 300 prijavljenih počinitelja spolnih delikata, 76 posto ih je to napravilo na štetu djece, govore policijski podaci.