Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. rujna 2018.
Prof. dr. Ika Rončević-Gržeta

ZAŠTO SE UBIO Suicid uglavnom podrazumijeva i poruku koja se tim činom šalje okolini

ZAŠTO SE UBIO Suicid uglavnom podrazumijeva i poruku koja se tim činom šalje okolini
ZAŠTO SE UBIO Suicid uglavnom podrazumijeva i poruku koja se tim činom šalje okolini
Autor:
Objavljeno: 30. studeni 2017. u 7:52 2017-11-30T07:52:00+01:00

Suicidalno ponašanje je kompleksna pojava u međuigri ličnosti i okolinskih čimbenika, objašnjava riječka predstojnica Klinike za psihijatriju

RIJEKA Koliko god da je samoubojstvo svjestan čin, u pozadini je i motivacija koja proizlazi iz obilježja ličnosti i okolinskih čimbenika koji mogu biti izazov za osobne kapacitete pojedinca, kaže predstojnica Klinike za psihijatriju prof. dr. Ika Rončević-Gržeta.

Najlakše je, kako kaže, shvatiti samodestruktivno ponašanje osoba koje boluju od neke duševne bolesti. Naime, neki biološki i dinamski aspekti duševnih bolesti kao depresija, shizofrenija, bipolarni afektivni poremećaj, alkoholizam, posttraumatski stresni poremećaj i druge objašnjavaju suicidalno ponašanje takvih bolesnika.

– Ovdje su važna obilježja ličnosti pojedinca, a na njih utječe genetsko nasljeđe, iskustvo tijekom života, s naglaskom na traumatska iskustva. Obilježja ličnosti, između ostalog, podrazumijevaju načine kako pojedinac rješava probleme, kako se nosi sa stresogenim situacijama te je li u stanju pronaći smisao u određenim životnim situacijama. Osobe koje teže perfekciji, osobe s narcističnim obrambenim obrascima, obično teže uspjehu i visoko postavljaju životne ciljeve.

Suočene s neuspjehom ili kad se nagomilaju životni problemi koje nisu u stanju riješiti, mogu biti sklone samodestrukciji i samouništenju. Dakle, suicidalno ponašanje je kompleksna pojava u međuigri ličnosti i okolinskih čimbenika – objašnjava prof. dr. Rončević-Gržeta.

S jednog širokog, filozofskog gledišta, kako dodaje predstojnica riječke Klinike za psihijatriju, može se reći da suicid kao oblik samodestruktivnog ponašanja može biti moralno-etički čin u smislu izražavanja apsolutne slobode volje pojedinca u situaciji kad objektivne okolnosti ne dopuštaju život i djelovanje u skladu s osobnim principima i idealima.

– Ako ljudsku jedinku promatramo kao društveno biće, onda je važan odnos pojedinca i društvene zajednice u kojoj se taj pojedinac ogleda. S tog aspekta, suicid se može javiti u situaciji kad pojedinac osjeća da su izgubljene normativne vrijednosti zajednice u takvoj mjeri da nije u stanju pronaći izlaz, kad se nađe pod velikim pritiskom.

Također, u slučaju da iz bilo kakva razloga bude izopćen iz društvene zajednice na način da se njegove vrijednosti potpuno razlikuju od vrijednosti zajednice, zbog čega se javlja osjećaj odvojenosti i odbačenosti. Bez obzira na uzrok, suicid nije samo izraz agresije prema sebi samom, već podrazumijeva i poruku upućenu okolini.

Okolina, u ovom slučaju, može podrazumijevati nepodnošljivu stvarnost u sadašnjem trenutku ili nepovoljne okolnosti tijekom života – zaključuje prof. dr. Rončević-Gržeta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila