Foto Davor Kovačević
Potez ministrice Divjak zapravo nije presedan – nešto je slično svojedobno pokušala i Mirela Holy, kao ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj vladi, ali ju je Ministarstvo uprave tada odbilo zbog »nezgrapnog izričaja« i dobila je identično obrazloženje kao sada ministrica obrazovanja
ZAGREB Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u proceduru je uputila prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama pisan kompletno u ženskom rodu. Zakonski prijedlog u kojem uvriježene imenice muškog roda mijenjaju termini ženskog roda – učiteljice, ravnateljice, nakladnice, predlagateljica, ministrica, u javnu raspravu će ipak ući u muškom rodu jer je tako tražilo Ministarstvo uprave, pozivajući se na druge zakonske akte koji navodno traže takvu terminologiju.
Ipak, u Ministarstvu obrazovanja ne isključuju mogućnost da se nakon javne rasprave pred Vladom i Saborom ponovno nađe zakonski prijedlog koji bi, prvi put u Hrvatskoj, bio napisan u ženskom rodu. U Ministarstvu, naime, očekuju da se u javnoj raspravi pokaže je li javnost sklona takvom rješenju, a nije isključeno, kažu, da i sami ponovno ne pošalju u Vladu »žensku« varijantu Zakona o udžbenicima.
Dobri argumenti
Motivirana činjenicom da vodi resor u kojem dominiraju žene, ali i željom da poljulja društvene stereotipe, ministrica Divjak odlučila se na taj potez svjesna reakcija koje će izazvati. Ministarstvo uprave s Lovrom Kuščevićem na čelu uskratilo joj je zeleno svjetlo pozivajući se na Zakon o sustavu državne uprave koji propisuje da ministarstvom upravlja ministar, te na Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji kaže da su neposredni nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji… To je po njima razlog da se i u budućem Zakonu o udžbenicima umjesto predložene inovacije koristi uobičajena zakonska terminologija.
Ministrica za svoju inicijativu ima dobre argumente. Učiteljsko je zanimanje danas gotovo u potpunosti žensko zanimanje: u osnovnim školama učiteljice čine 81,5 posto nastavnog kadra, a u srednjim školama više od 66 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u školskoj godini 2016/2017. od ukupno 33.347 učitelja u osnovnim školama njih 27.180 bile su žene, što je za devet posto veći udio žena nego pred desetak godina.
U srednjim se školama od školske godine 2006/2007. do školske godine 2016/2017. udio žena među nastavnim kadrom povećao sa 65 na 66,1 posto.
Ženske udruge oduševljene su pokušajem pisanja zakona u ženskom rodu jer je to, tvrde, važan simbolični potez koji bi imao snažan edukativni učinak i pomogao u promjeni društvenih odnosa. U Ženskoj mreži Hrvatska spremni su uključiti se u javnu raspravu o prijedlogu Zakona o udžbenicima i tražiti da se donese u ženskom rodu.
– To je smioni iskorak koji apsolutno podržavamo. Ne zato da bismo sve govorili u ženskom rodu, nego da dodatno osvijestimo društvo da je hrvatski jezični standard, u kojem muški rod pokriva sve, refleksija društvenih odnosa u kojem je muškarac važniji u raspodjeli društvene moći – komentira Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže. Takav bi zakon, dodaje, bio posebno koristan u području prosvjete, obzirom da je to ženska struka, potplaćena, nedovoljno društveno vrednovana i cijenjena.
Probala i Holy
– Takav zakonski prijedlog nije besmislen. Iako se radi o simboličnoj gesti, ona može ohrabriti žene, a muškarce podsjetiti da nisu iznad njih – smatra Genov.
Potez ministrice Divjak zapravo nije presedan – nešto je slično svojedobno pokušala i Mirela Holy, kao ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj vladi. Žensku je terminologiju, kaže, prvo pokušala uvesti 2012. godine u Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ministarstava, gdje je za sve dužnosnike i službenike navela i muški i ženski rod, ali ju je Ministarstvo uprave tada odbilo zbog »nezgrapnog izričaja«.
Tumačenje Ministarstva uprave smatra potpuno neutemeljenim i protivnim Zakonu o ravnopravnosti spolova., jer se radi o organskom zakonu koji ima veću težinu, a nalaže korištenje rodno osjetljivog jezika u svim javnim i službenim dokumentima. Učiteljice i profesorice, međutim, nisu impresionirane »ženskim« zakonom o udžbenicima, a ministričin potez ne podržavaju ni njihovi muški kolege.
– Ne vidim u tome veliki problem. Naša profesija jest žensko zanimanje, ali nije bitno koji će rod pisati u zakonu, nego kako će se tretirati te ljude, neovisno o spolu. Drukčija terminologija u zakonu neće nam donijeti bolji status u društvu ili veće plaće – smatra Sanja Lukić, čelnica udruge »Nastavnici organizirano«. Istom se argumentacijom služi i Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod, koji smatra da se službeni dokumenti moraju držati uzusa i »nisu mjesto za slanje takvih poruka«.
– Naša ministrica ima svaki dan priliku popraviti status učitelja i nastavnika, ali to ne čini – predbacuje Stipić.