Bernardić ima većinu u Predsjedništvu, i ne mora se bojati da će ga u skoro vrijeme netko rušiti / Foto Damir ŠPEHAR/PIXSELL
Ne dobije li SDP do početka zasjedanja Sabora očitovanje Vlade na interpelaciju o spomen-ploči poginulim pripadnicima HOS-a, SDP će u listopadu pokrenuti izglasavanje nepovjerenja Vladi
Iako je rejting SDP-a već mjesecima na oko deset posto negativne razlike u odnosu na HDZ, on je zapravo stabilan štogod SDP-ovci činili ili – ne činili. Dapače, možda sada s micanjem Trga maršala Tita ponešto i naraste, samo kao reakcija na jačanje utjecaja desnice u glavnom gradu. No, u svakom slučaju, prevladavajuća percepcija je da SDP nedovoljno komunicira s javnošću i simpatizerima i da je i dalje nedovoljno vidljiv. Zato u stranci ipak traže rješenja za bolje predstavljanje u javnosti, a osim što rade na novom programu i statutu, čini se da u stranci sazrijeva i ideja da se s jesenskim zasjedanjem Sabora ponovno krene i u proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi. Bez obzira što na proljeće nisu uspjeli smijeniti ministra financija Zdravka Marića, činjenica je da su svojim zahtjevom za izglasavanjem nepovjerenja njemu SDP-ovci ipak zatresli Vladu koja je jedva preživjela, i to glasovima HNS-a.
Tada u vrhu SDP-a nisu jurišali na premijera Andreja Plenkovića, nego »samo« na Marića oko Agrokora, jer su namjerno štedjeli municiju za jesen. Naime, izglasavanje nepovjerenja Vladi i premijeru ne može se tražiti najmanje šest mjeseci od iste takve rasprave u parlamentu, dakle da su tada išli na Plenkovića, sada ne bi mogli. Stoga je ova ideja cijelo vrijeme u rezervi, a čini se da će u SDP-u sada posegnuti i za njom. Smatraju da Vlada visi o koncu, odnosno da je na životu drži tek nekoliko ruku za koje smatraju da su nestabilne, pogotovo kad su u pitanju HNS-ovci koji, mada sada čine dio većine, izričito traže micanje ploče HOS-a iz Jasenovca, i da bi Plenković mogao ostati bez podrške HNS-a ako nastavi odugovlačiti oko HOS-ove ploče.
Naime, ne dobije li SDP do početka zasjedanja Sabora očitovanje Vlade na svoju interpelaciju o spomen-ploči poginulim hrvatskim braniteljima, pripadnicima HOS-a, SDP će u listopadu pokrenuti izglasavanje nepovjerenja Vladi. Oni su interpelaciju podnijeli sredinom travnja, pa bi u listopadu mogli ponovno aktivirati proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi. Slična je situacija i s njihovom interpelacijom koja se odnosi na problem Ine i uz to privatizaciju HEP-a koja još nije raspravljena u Saboru, iako je upućena u proceduru još početkom godine.
– Plenković nas ignorira i pokušava kupovati vrijeme, ali sada bi mogao ostati bez većine – kaže nam jedan član Predsjedništva stranke.
Naravno, osim na glasove HNS-ovih zastupnika, oni računaju i na glasove manjinaca, a SDSS i ostali jasno ovih dana poručuju da se sporna HOS-ova ploča mora ukloniti.
HDZ stalno bježi barem jedan korak
Problem za SDP samo je u tome što HDZ ipak stalno bježi ispred njih barem jednim korakom unaprijed – naime, situacija oko ploče u Jasenovcu vjerojatno će biti riješena prije listopada, za koji dan, pa ako Plenković ukloni ZDS, a HNS i manjinci to podrže, ta će tema »umrijeti prirodnom smrću« te će interpelacija SDP-a postati irelevantna. Isto je i sa Inom i HEP-om, naime očekuje se da će Vlada uskoro i formalno imenovati savjetnika za tu temu, a onda se neće moći reći da itko ignorira SDP-ove zahtjeve, te bi i ta tema mogla biti »ispeglana« do listopada. S druge strane, u SDP-u znaju da nemaju drugih instrumenata za napad na prilično stabilni i po rejtingu čak sve jači HDZ od pokušaja izglasavanja nepovjerenja Vladi u Saboru i novog prebrojavanja ruku. Sve drugo samo je politički folklor, svjesni su SDP-u.
SDP će ovih dana puno aktivnije početi predstavljati u javnosti svoje ljude koji rade na čelu njihovih stranačkih savjeta, kao što je primjerice glavni ekonomski savjetnik SDP-a prof. Josip Tica, i drugi, te planiraju zauzeti puno veći dio medijskog prostora nego proteklih mjeseci.
Na unutarstranačkom planu, moglo bi se reći da odnose u SDP-u obilježava – ista meta, isto rastojanje. Oni koji su početkom ljeta bili protiv Davora Bernardića, to su i dalje, pa tako Ranko Ostojić radi na svojoj Pozitivi, a Mirando Mrsić na Fokusu, no Bernardić ima većinu u Predsjedništvu, i zapravo se ne mora bojati da će ga u skoro vrijeme netko rušiti. Iako se danas vide sve njegove mane, novi izbori u SDP-u samo bi oslabili tu stranku, svjesna je većina u njoj, te su odnosi zadani.
Ipak, sve je više onih koji traže da se jedna nedavno donesena odluka promijeni. Glavni odbor, naime, donio je nedavno odluku da se redoviti unutarstranački izbori na lokalnim razinama odgode do donošenja novog statuta i novih pravila unutarnjeg ustroja, ali sada je sve više onih koji se tome protive i traže da se izbori ipak održe u starom statutarnom roku od šest mjeseci od lokalnih izbora, dakle – do Božića. U grupi Naš SDP na Facebooku, na kojoj se odvija većina (polu)javnih polemika članova te stranke, niz je čak i istaknutih članova koji kažu da se ti izbori moraju pod hitno održati, jer da je odluka Glavnog odbora o suspendiranju dosad važećih izbornih pravila zapravo donesena pod Bernardićevim pritiskom, koji sada koristi taj time-out da u tišini i bez medijske pompe obilazi lokalne organizacije i planira oktroirati nove predsjednike lokalnih organizacija po svom izboru. Primjerice, tvrdi se da on u Zagrebu za šefa stranke želi Rajka Ostojića, te se u tišini odrađuje marketing za njega, a tvrdi se da je tako i drugdje, te da će, kao i na konvenciji, raditi šalabahteri, odnosno preporuke koje će iskreirati upravo šef stranke.
Borba za »svoja« lokalna vodstva
Sporno je može li Glavni odbor uopće donijeti bez konvencije odluku o suspenziji statuta, pa se već danima vodi rasprava o tome što je statutano, a što ne. Primjerice, Aleksandra Kolarić tu je situaciju komentirala na sljedeći način: »Očit razlog ove zbrke leži u tome što vodstvo SDP-a još nije donijelo odluku što im više odgovara: promjena Statuta te zatim lokalni stranački izbori prema novom modelu ili održavanje lokalnih izbora prema sadašnjem statutarnom izbornom modelu. Nažalost, stvara se dojam da je glavni motiv kojim se rukovode u tom odlučivanju koji model će im osigurati više »svojih« lokalnih vodstava, a ne motiv koji izborni model je demokratičniji i korisniji za kadrovsko jačanje lokalnih organizacija. Neodlučnost često ima štetnije posljedice po svaku organizaciju čak i od loših odluka. Ova zbrka i neizvjesnost je takav primjer«, napisala je Kolarić, dok je bivši savjetnik ministra uprave Ante Ćaleta optužio vodstvo da krši statut: »Nazovimo stvari pravim imenom, u Predsjedništvu SDP-a i Glavnom odboru SDP-a sjede ljudi koji očito ovo ne promatraju kao problem. Očito 120 članova najviših stranačkih tijela misli da se ne treba držati Statuta k’o pijan plota. Inače bi članovi Glavnog odbora, jedan ili više njih, tražili dopunu dnevnog reda i pripremilo odluku kojom bi se dao nalog Predsjedništvu da u roku od mjesec dana donese nova pravila«, napisao je Ćaleta.
Iz toga je jasno da bi najesen opet u medijima mogla početi dominirati tema unutarstranačkih odnosa u SDP-u, a to je razlog zbog kojeg njihov rejting najčešće pada. Hoće li Bernardić i njegov tim uspjeti stvoriti dojam da se novim programom i nekim novim ljudima u savjetima ipak pokreće s mjesta, vidjet će se do nove godine. Ako promjena na bolje ne bude, možda se pokrenu i neki novi unutarstranački procesi.
