Foto Arhiv NL
Ako nešto košta 19,99 kuna, a kupac plaća novčanicom od 20 kuna, malo koji će trgovac, osim na inzistiranje kupca, vratiti tu jednu lipu, a ukoliko bi možda i htio, u blagajni je vjerojatno neće biti. Na taj način trgovci gomilaju ekstrazaradu
PULA » Europarlamentarka Biljana Borzan nedavno je Europskoj komisiji postavila pitanje o tome kako se kani spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u trgovačkim lancima i tako onemogućiti njihovu ekstrazaradu. Nije problem samo cent ili nekoliko lipa koliko će prosječan kupac ostaviti u trgovini jer mu se ne da uzeti kusur ili trgovac »nema« za vratiti, nego i cijene koje završavaju s 99.
Naime, ukoliko nešto košta 19,99 kuna, a kupac plaća novčanicom od 20 kuna, malo koji će trgovac, osim na inzistiranje kupca, vratiti tu jednu lipu, a ukoliko bi možda i htio, u blagajni je vjerojatno neće biti. Na taj način trgovci gomilaju ekstrazaradu, a da kupcu za tu lipu ne nude – ništa. Uzme li se u obzir da kroz prosječni trgovački centar u Hrvatskoj dnevno prođe oko pola milijuna kupaca, da oko 40 posto njih plaća gotovinom, da ih većina ne traži kusur u najsitnijim lipama, te da te trgovine rade u prosjeku šest dana tjedno, proizlazi da je zarada trgovca 576.000 kuna godišnje samo na toj jednoj lipi. No, mnogi ostavljaju i po nekoliko lipa, pa se procjenjuje da jedan trgovinski lanac godišnje dobiva na dar između milijun do dva milijuna kuna!
U nekoliko trgovačkih lanaca pokušali smo dobiti odgovor na pitanje koliko godišnje ostvare prihoda samo na temelju nevraćenog ostatka novca. U Billi nisu željeli javno iznositi taj podatak, pravdajući ga »poslovnom tajnom«.
»Naši radnici imaju naputak da blagajne uvijek moraju biti opskrbljene dovoljnom količinom sitnih kovanica (lipa) te da kupcima vraćaju točan iznos novca. Ponekad se može desiti da nam novčarske kuće nisu u mogućnosti isporučiti naručene količine kovanica i u takvim situacijama se računi uvijek zaokružuju u korist kupca«, priopćili su iz Bille. No, da nije tako, uvjerili smo se sami: plaćajući račun koji je završavao s »99«, prodavačica nam nije vratila lipu. Isto smo doživjeli i u Kraševoj prodavaonici.
Iz Lidla odgovaraju da se ostatak novca vraća – u korist kupca. »Kada, primjerice, kupac u našim trgovinama račun čiji je iznos 37, 77 kuna podmiruje novčanicom od 50 kuna, bit će mu vraćen iznos od 12, 25 kuna. O ovakvoj politici povrata sitnog novca, odnosno kovanica tzv. malih nominalnih vrijednosti, informirani su svi djelatnici u trgovinama, te su sukladno tome i educirani za ovaj način povrata sitnog novca, priopćili su iz ovog lanca.
Iz Konzuma kažu: »Pogrešna je pretpostavka da u izdvojenim slučajevima, kada nije moguće točno uzvratiti potrošaču iznos u lipama, kupac biva oštećen. Ukoliko nema odgovarajuće apoenske strukture kovanica u blagajni, praksa u Konzumu je zaokruživanje na najbliži veći iznos povrata.«
– Ne možemo im ništa sugerirati osim da plaćaju karticom, što je jedini način da ne budu pokradeni. To nije neki iznos, no ukoliko se pomnoži s milijun potrošača koji prođi kroz neki centar u mjesec dana, dolazimo do čiste dobiti trgovaca koja se ne oporezuje. Zato mislimo da trgovci ne žele zaokružiti cijene, to je njihova politika da zarade što više. Nije im problem zaokružiti cijenu, nego vode takvu politiku, to je velika zarada, nitko ne vraća jednu lipicu, jedino ako potrošač inzistira, kaže Jurić.
U nekoliko trgovačkih lanaca pokušali smo dobiti odgovor na pitanje koliko godišnje ostvare prihoda samo na temelju nevraćenog ostatka novca. U Billi nisu željeli javno iznositi taj podatak, pravdajući ga »poslovnom tajnom«.
»Naši radnici imaju naputak da blagajne uvijek moraju biti opskrbljene dovoljnom količinom sitnih kovanica (lipa) te da kupcima vraćaju točan iznos novca. Ponekad se može desiti da nam novčarske kuće nisu u mogućnosti isporučiti naručene količine kovanica i u takvim situacijama se računi uvijek zaokružuju u korist kupca«, priopćili su iz Bille. No, da nije tako, uvjerili smo se sami: plaćajući račun koji je završavao s »99«, prodavačica nam nije vratila lipu. Isto smo doživjeli i u Kraševoj prodavaonici.
Iz Lidla odgovaraju da se ostatak novca vraća – u korist kupca. »Kada, primjerice, kupac u našim trgovinama račun čiji je iznos 37, 77 kuna podmiruje novčanicom od 50 kuna, bit će mu vraćen iznos od 12,25 kuna. O ovakvoj politici povrata sitnog novca, odnosno kovanica tzv. malih nominalnih vrijednosti, informirani su svi djelatnici u trgovinama, te su sukladno tome i educirani za ovaj način povrata sitnog novca, priopćili su iz ovog lanca.
Iz Konzuma kažu: »Pogrešna je pretpostavka da u izdvojenim slučajevima, kada nije moguće točno uzvratiti potrošaču iznos u lipama, kupac biva oštećen. Ukoliko nema odgovarajuće apoenske strukture kovanica u blagajni, praksa u Konzumu je zaokruživanje na najbliži veći iznos povrata.«
