Dok nas godišnji odmor ne rastavi

Vlasnici na odmor, ljubimci na ulicu

Karmen Bosnić

Povećan broj napuštenih pasa i mačaka ljeti nije rijetkost, a sve češći su i odbačeni hrčci, zečevi, kornjače pa čak i ribice... 



Svi ljubitelji životinja rado čitaju o sretnim udomljenjima napuštenih kućnih ljubimaca, no češće ih dirnu ružne i tužne priče, poput one koja se u okolici Matulja prepričavala prošle nedjelje. Naime, u Bregima su tijekom noći u kutiji, dakako bez vode i hrane, ostavljene ženka i štene, što je potaknulo i svojevrsnu igru pogađanja tko je to učinio. 


Da čovjek za kojeg kažu da je najinteligentnija nije ujedno i najmilosrdnija vrsta na planetu potvrđuje i slučaj Vite, odnedavno stanovnice Osječkog azila u Nemetinu kojeg vodi Udruga Pobjede. Krenuvši iz Osijeka na more mladić koji je više iznimka no pravilo, stigao je do Našica, gdje je u kanalu ugledao psa u užasnom stanju, uzeo ga auto i krenuo natrag, put skloništa. Spasio  mu je život, a volonteri Udruge potrudit će se da se oporavi.  


Volonteri Udruge Mrkvica odmah nakon dojave izašli su na teren gdje su na Aleji Bolonje, na brzoj cesti između Zagreba i Zaprešića, pronašli pregaženog kunića, kojeg je netko po najvećem suncu ostavio bez hrane i vode u gajbici iz koje se maleni uspio spasiti, no zatim završio pod kotačima jurećih automobila. Jer, da, onaj toliko eksploatirani naziv filma možemo i ovdje koristiti: i kuniće ostavljaju, zar ne?


Zakon se rijetko provodi




Svakog ljeta, uoči odlaska na godišnje odmore, odbačeni kućni ljubimci gladni i žedni lutaju ulicama. Neki od njih uginut će prije nego stradaju pod kotačima automobila, neki će biti ozlijeđeni pa će ljudi pored njih danima prolaziti prije nego im netko pomogne ili pak uginu, neki neće imati sreće pa će na svom prašnjavom od sunca užarenom putu susresti nekog još okrutnijeg od bivših vlasnika koji su pokazali koliko su neodgovorni, nesuosjećajni prema bespomoćnoj životinji, onih koji su svoju obavezu prebacili građanima meka srca i volonterima u pretrpanim skloništima, ali i prekršili Zakon što se rijetko provodi, onaj o zaštiti životinja, a kojim je za takav čin predviđena novčana kazna i do 15 tisuća kuna.  I dok će, hajmo ih nazvati optimisti reći da je ljeti broj takvih izbačenih nesretnika dvostruko veći nego tijekom ostatka godine, prema nekim podacima, te bi brojke mogle biti peterostruko veće. 



Zašto je napuštanje kažnjivo?


Napuštanje životinja smatra se zlostavljanjem jer se radi o namjernom izlaganju gladi, žeđi, ranjavanju ili smrti od vozila i svemu drugome što se napuštenoj životinji može dogoditi. Oni koji napuštaju kućne ljubimce izlažu opasnosti i građane u prometu te nameću lokalnoj zajednici financijski teret zbrinjavanja životinja. Sva ta neodgovornost treba biti kažnjena na primjeren način kako bi kazna bila dovoljna opomena onima koji su bešćutni prema životinjama da niti ne nabavljaju ljubimca ako ga jednog dana misle napustiti. Za počinitelja je Zakonom propisana novčana kazna do 15 tisuća kuna.


Kažnjeni zbog eutanazije zdravog psa


Početkom srpnja vlasnik Lajke Z. B. iz Pule, te doktor veterinarske medicine M. M. iz Pule proglašeni su krivima jer su psa usmrtili isključivo zbog financijskih razloga budući je cijena eutanazije bila niža od cijene liječenja. Po toj su osnovi obojica kažnjeni novčanom kaznom od 5000 kuna plus nadoknada troškova prekršajnog postupka u iznosu od 600 kuna. Naime, ima vlasnika koji pse usmrćuju iz besmislenih razloga, jer su im dosadili, jer puštaju dlake, jer idu na more, jer je jeftinije ubiti ih nego liječiti, no poruka ovog slučaja je da se ubijati ne može nekažnjeno. Zakonom o zaštiti životinja, čl. 9, propisano je da se životinja može usmrtiti ako bi liječenje bilo dugotrajno i povezano s patnjama, a ishod liječenja neizvjestan, ako je životinja stara te joj otkazuju osnovne životne funkcije, ako boluje od neizlječive bolesti, te u slučaju mjera suzbijanja zaraznih bolesti.


Besplatan smještaj za ljubimca


Ako sa svojim kućnim ljubimcem prolazite kroz Rijeku, boraviti možete u Apartmanu B3 u Agatićevoj 8. Osim što će vaš mezimac uživati u potpunom komforu, dočekat će ga i posudice za vodu i hranu, te jedna puna psećih poslastica. Po potrebi ljubimcu će po dolasku biti dostavljen i ležaj, a pažljivi vlasnik će u apartmanu pronaći i moguće potrebne brojeve telefona, te popis lokacija na koje može voditi svog kompića.


Kako bi odaslali poruku o neoprostivoj okrutnosti napuštanja životinja i apelirali da je briga o njima doživotna odgovornost i obveza, vlasnici apartmana dolazak s ljubimcem ne naplaćuju dodatno, nego vlasnike dok borave u “domu daleko od doma” nagrađuju s popustom na noćenje od 50 kuna.


Četveronošci dobrodošli


Imate psa, mačku ili nekog drugog kućnog ljubimca? Smatrate ih članovima obitelji? Ne ostavljate ih doma, povedite ih sa sobom na nezaboravan odmor. Ljetujte tamo gdje su svi vama dragi dobrodošli i tako podržite one koji podržavaju vaš životni stil – hotele i smještaj u kojima odmor možete bezbrižno provesti u društvu svog ljubimca. Jedan od popisa takvih objekata možete naći na stranici www.uniline.hr, a i Vau Vau Rijeka je u bilješkama na svom Facebook profilu objavio objekte na području Kvarnera u koje su četveronošci dobrodošli, a o čemu “s terena” izvještavaju vlasnici pasa. Izdvojit ćemo one koji nude smještaj: u Rijeci Apartman B3, Kosy hostel, u Opatiji Milenij hotel, u Čavlima Apartmani Saršon, te na otocima Apartmani Nada (Baška), Apartman Vesna (Pinezići), Apartmani Krk (Krk), Apartmani Barbara (Baška), Apartmani Ana Malinska (Vantačići).


Kako putovati?


Imate li uvjete u kojima ih možete držati, povedite sa sobom svoje vjerne pratitelje kojima će promjena goditi jednako kao i vama, no ako uvjeta nema, bolje je ostaviti ih doma – zbrinute. Ako će četveronožac ipak na more, osigurajte mu ugodan put. Krenite ranije kako bi izbjegli ljetne vrućine, tijekom češćih pauza dajte mu svježu vodu jer dehidracija kod pasa može imati vrlo ozbiljne posljedice. Poželjno je da ga za vrijeme puta ne hranite, pa mu dan prije dajte kasnije večeru. Ako pas teško podnosi put, posavjetujte se s veterinarom koji će vam dati tablete ili pastu koje će ga smiriti, a čija se doza određuje prema kilaži, starosti i zdravstvenom stanju. Za mačku vrijedi isto kao i za psa, samo je poželjno da ju smjestite u transporter.



– I inače je velik broj nezbrinutih i napuštenih životinja, a sada je taj broj još i veći zbog odlazaka na ljetovanje. Ljudi ljeti, prije putovanja, odbacuju ljubimce u šume, na ceste, u kontejnere, bunare…, pa povećan broj napuštenih pasa i mačaka nije rijetkost, a sve češći su i odbačeni hrčci, zečevi, kornjače pa čak i ribice… Da, dobili smo dojavu o ribicama koje su odložene žive u vrećici s vodom u kantu za smeće u Zagrebu na 35 stupnjeva Celzija i jedva su preživjele. Kako ima puno službenih i neslužbenih azila, skloništa, udruga, ali i pojedinaca, koji takve životinje spašavaju, a podosta ih obitava i na napuštenim zemljištima, dvorištima napuštenih kuća, šumama i slično, teško bi bilo skupiti sve te podatke. Nadalje, dosta takvih životinja završava kao meta lovaca, pogiba u raznim nezgodama ili pod kotačima automobila, tako da bi, i da se prikupe takvi podaci, oni bili dosta nerealni. Upravo zato i tražimo od svih gradova u Hrvatskoj, što su oni i po zakonu dužni napraviti, ali se dosta njih već godinama oglušuje na to, da osnuju registrirana skloništa za nezbrinute životinje i info centre kako bi imali dostupne takve i slične podatke i kako bi se olakšalo djelovanje građana, stručnjaka i udruga koje se trude spasiti, zbrinuti i udomiti životinje, navodi Maja Sokolean, voditeljica Mreže protiv napuštanja životinja.


Ljubav prema moru


Teško je shvatiti tu bezgraničnu ljubav prema moru zbog koje je jedna riječka dobrostojeća obitelj dvije godine za redom uspavljivala svoje pse uoči odlaska na ljetovanje, da bi po povratku nabavili novog, rasnog mezimca. 


Obitelj će na more, pas na ulicu, odnosno prijateljstvo traje dok ih godišnji odmor ne rastavi. Mrtve mačke na cestama, štenci ostavljeni pred prepunim skloništima, odbačeni psi pred kojima su možda tjedni gladi, žeđi, iscrpljenosti, straha, samoće – to je dio hrvatske stvarnosti.


One koji prežive, možda će zbrinuti u jednom od šest takozvanih humanih skloništa u kojima se psi koji nisu udomljeni u roku od 60 dana ne usmrćuju. Jer da, oni napušteni koji uopće nemaju sreće mogu ubrzo po »spasenju« biti i eutanizirani. Dakle, ako se pravimo da  ružne priče ne postoje, a ipak zadržimo realnost, novonapušteni stvor završit će u azilu. Dajmo mu šansu pa nek’ potraga za novim domom potraje ljeto, dva, no možda i život cijeli ako ga nitko ne prepozna kao »svog«. O »ničijima« se brinu volonteri, bez ikakve materijalne naknade, no nagrađeni psećom zahvalnošću. Zimi kad je ispod nule i snijeg pada i ljeti kad se žari tlo, u azil će svakog dana već u rano jutro doći njihov netko da im očisti bokseve, nahrani ih, da im vode, pruži osnovnu njegu, a možda padne i kakva šetnjica. A kako je ljeti i ljudima i dlakavcima?


Ljeto u azilu


Ljetni dani za neke pse znače sunčanje, a za neke izležavanje u hladu. Mlađi psi znaju biti neumorni unatoč vrućinama, pa dane provode igrajući se. Gotovo svi »azilanti« vole ići u šetnju, a mnogima nema boljeg od kupanja, a kažu u Osječkom azilu da svako dvorište, odnosno boks ima kadicu za kupanjac! Najdraži ljudi na svijetu su im oni koji poklone dio svog vremena i omoguće im da ostave azilsku svakodnevicu i punim plućima prožive sat vremena u šumi i u Dravi. Za volontere u Nemetinu ljeto pak znači više posla s obzirom da suho vrijeme iskorištavaju za izgradnju i obnovu azila, te općenito za poboljšavanje uvjeta u kojima »njihovi« psi žive. Tijekom ljeta je i manje donacija pa do izražaja posebno dolazi nedostatak hrane. Bez ljudi koji se i tijekom godišnjih odmora sjete napuštenih, pa donesu koju vreću hrane ili uplate koju kunu, odnosno volontera koji dane ne provode na moru nego radeći u azilu, ljeto bi za te pse bilo neizdrživo. Tijekom ovih nekoliko mjeseci broj napuštenih pasa na tom se području udvostruči. 


– Pasa ima jako puno, ali ne mogu procijeniti koliko više nego inače jer je sklonište uvijek prepuno. I jutros kad smo se svi u 7 našli na poslu pitali smo se što i kako dalje. Prošli smo mjesec dobili pet puta više zahtjeva za primanje pasa nego što ih možemo smjestiti, a to je oko 250 do 300 pasa mjesečno koje ni da imamo nekoliko skloništa ne bismo sve uspjeli zbrinuti. U svakom slučaju zajedno s nalaznicima i uz listu čekanja, kao i svake godine, trudimo se spasiti što više i pasa i maca, a najbitnije je da nam mediji pomognu u onome što je primarni cilj našeg skloništa – udomljavanje. Što ih više udomimo i što manje ljudi budu kupovali pse, to će im i odgovornost biti veća, a pasa će u skloništu biti manje. U ovom trenutku smo se dogovorili cijelo poslijepodne zalijevati tlo vodom, tako hladimo asfalt i prostore, ali psima je vrućina kao i svima ostalima i nadamo se da se neće niti jednom nešto dogoditi, s tim da su sad svi O.K. Volonteri ih ne mogu šetati jer je to preopasno, pa su svi zatvoreni i samo ih izvodimo ispod nekog drveta tu i tamo. Naučili smo da psi i prije deset ujutro mogu dobiti toplotni udar i ne želimo riskirati. Volontere pozivamo ili rano ujutro ili kasnije poslijepodne, a sve ostale da  kućne ljubimce vode sa sobom na godišnje odmore jer samo tako ćemo napraviti ono što je u redu prema svim članovima obitelji, kaže dr. med. vet. Tatjana Zajec iz Skloništa za nezbrinute životinje grada Zagreba u Dumovcu.  


Azil na periferiji Viškova, kojeg vodi Društvo za zaštitu životinja – Rijeka i dalje po nalogu Veterinarske inspekcije ne može primati nove pse dok ne budu ispunjeni svi uvjeti za registraciju, no primati mogu brojne dojave i upite što sa životinjama koje netko pronađe, a takvih slučajeva nažalost ima svakog dana. Napuštenih definitvno ima u velikom broju, pa je tako i do njih došao glas o »damicama« ostavljenima u Bregima, kojima mogu pomoći samo oglašavajući ih i pokrivajući troškove hrane i cijepljenja. Također, prošlog tjedna je u centru Dražica iz crvenog karavana izbačen umiljati crni, mlađi pas, koji je smješten u Skloništu za životinje Veterinarske stanice Rijeka u Liču, te nakon 60 dana može biti eutaniziran ako ne šarmira nekog da ga udomi. Ima toliko drskih  skrbnika pasa koji potpuno hladni kažu da se moraju riješiti psa jer putuju i pritom volonterima daju rok od svega par dana da nađu rješenje. Prema njihovoj procjeni, napuštenih u odnosu na ostatak godine ima više za 30 do 40 posto, a pritom su ljeti psi koji čekaju na udomljenje zaboravljen slučaj. Također, loša je situacija i s mačkama. Legla mačića već mjesecima ljudi svakodnevno nalaze u bajama za smeće, šumama, parkovima. 



Iz riječkog azila mole za donaciju konzervi pseće hrane. Oni koji su u mogućnosti mogu ih donijeti u azil svakog dana do 14 sati, ili nazvati na brojeve telefona: 091/958-4389, 098/649-939 i 091/542-5058 pa će netko od volontera doći po donaciju ako ste na području Rijeke. Pomoći se može i uplatom novčanog priloga za hranu i veterinarske troškove na broj žiro računa 2340009-1117016982 (PBZ), poziv na broj 1117016982.



Neoprostiva okrutnost


I dok u skloništima volonteri pokušavaju sanirati posljedice ljudskog nemara koliko god je to moguće, Prijatelji životinja provodeći kampanju »Obitelj na more, a pas na ulicu« žele osvijestiti javnost o problemu napuštanja životinja, te potrebi udomljavanja umjesto kupnje kućnih ljubimaca. Upozoravaju na manjak zakonom propisanih, humanih skloništa za napuštene životinje, dakle onih s politikom neubijanja (od 24 registrirana samo njih šest), te na obavezno mikročipiranje za sve pse čime se olakšava nalaženje vlasnika i provođenje Zakona o zaštiti životinja prema kojem je napuštanje ljubimaca kažnjivo novčanim iznosom do 15 tisuća kuna. Iz Udruge pozivaju građane da prijavljuju takvo postupanje te da osobama koje to učine pokažu kako je takvo ponašanje društveno neprihvatljivo.


U ovogodišnjem nastavku kampanje koja se provodi od 2002. Igor Mešin i Rene Bitorajac poručuju: Ne napuštajte životinje! Kod bake ili na moru, na jesen svi na broju!


– Nema opravdanja za napuštanje životinja. Uvijek se može dogovoriti čuvanje, a i psima godi more, kaže pritom Igor Mešin, a Rene Bitorajac dodaje: 


– Tko može napustiti životinju, ne može biti dobar niti prema ljudima.


– Oštro osuđujem napuštanje životinja. Smatram da je bolje da ljudi ne nabavljaju psa ako postoji i najmanja pomisao da bi im jednom mogao biti suvišan. Nadam se da će obavezno mikročipiranje pomoći da se kažnjavaju svi oni koji olako shvaćaju brigu za neku životinju, izjavio je Marko Tolja za snimanja jedne od prethodnih kampanja.


– Životinje nisu predmeti koje koristimo i odbacujemo kada nam više nisu zanimljivi. To su živa bića i dužnost nam je brinuti se za njih. Napuštanje je sramotan i neodgovoran čin koji je kažnjiv zakonom, a životinje ne treba kupovati nego udomljavati, kako bismo im pružili novi dom i priliku za sretan život, smatra Doris Pinčić, koja se podržavši kampanju pridružila Franki Batelić, Gali Svilan, Anđeli Ramljak, Tatjani Jurić, Nikolini Pišek, Maji Vučić, Mirni Maras, Mariju Valentiću. 


Cilj je odaslati poruku javnosti o neoprostivoj okrutnosti napuštanja kućnih ljubimaca i potaknuti vlasnike da pronađu bolje rješenje, poput smještaja u hotelima za pse, kod prijatelja i rodbine, čuvanje kod drugih ljudi pa i trajno udomljavanje. Isto tako pozivaju se građani da svojim životinjama, a isto tako i onima koje žive u njihovim dvorištima, vežama ili lutaju susjedstvima, na pristupačnim mjestima ostave posudice s vodom i hranom.