Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
24. ožujka 2019.
Zakupaca nema

Vlada traži od HEP-a da zakupi dodatne kapacitete LNG-a: 'Politika ih svjesno gura u propast'

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor:
Objavljeno: 9. siječanj 2019. u 22:51 2019-01-09T22:51:18+01:00

Politika svjesno gura  HEP  u propast. Ovo nije prvi put da ga se  koristi za popunjavanje rupa, što  će stvoriti probleme HEP-u, pa ćemo uskoro morati spašavati sada dobrostojeću firmu,  kažu naši sugovornici

ZAGREB Iako je 20. prosinca istekao u nekoliko navrata produljivani rok za dostavu obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta na krčkom LNG terminalu, za koji se u posljednji čas javio samo HEP, ranije i Ina, LNG Hrvatska je, kako doznajemo, potencijalnim zakupcima još jednom poslala poziv na dostavu ponuda za zakup, koji traje od 7. do 14. siječnja.

Poziv, koji nije javno objavljen, otišao je i u HEP, koji će se, moguće, još jednom javiti, i ponuditi zakup dodatnih kapaciteta jer je dosad pokazani ukupni interes za svega oko pola milijarde kubika plina nedovoljan da bi krčki terminal imao opravdanje za gradnju.

Podsjetimo, za zakup kapaciteta na plutajućem terminalu nije se javio nitko od stranih zakupaca. Ina je još ranije pokazala interes za zakup oko 100 milijuna kubika, da bi se u posljednji čas, 20. prosinca, javio HEP, koji prije nije pokazivao interes, s ponudom da zakupi kapacitete za oko 400 milijuna kubika. Ukupno, riječ je o samo petini kapaciteta terminala, a da bi njegova gradnja, odnosno kupnja broda za regasifikaciju bila opravdana, potreban je zakup najmanje 1,5 milijardi kubika.

Nadopuna ponude

U LNG-u Hrvatska na čijem čelu se nalazi Barbara Dorić, nekadašnja direktorica Agencije za ugljikovodike koja je vodila projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina na moru, propao zbog izbora, potvrđuju da su poslali poziv na »nadopunu ili dodatne obvezujuće ponude« za zakup. »Predviđen je rok za nadopunu ili dodatne obvezujuće ponude od strane registriranih zainteresiranih korisnika u trajanju od 7. do 14. siječnja 2019. godine. U skladu s navedenim rokom i Pravilima provedbe obvezujuće faze postupka ugovaranja dugoročnih kapaciteta uplinjavanja UPP-a, LNG Hrvatska je 7. siječnja obavijestila sve registrirane korisnike o zakupljenim količinama po zatvaranju drugog kruga i pozvala ih da u predviđenom roku za nadopunu ili dodatne obvezujuće ponude, nadopune ili dostave svoje ponude ako postoji određeni interes koji nije iskazan u drugome krugu«, odgovaraju iz LNG-a Hrvatska, no ne i na upit kome je i zbog čega takav poziv poslan, odnosno znači li to da će HEP morati zakupiti još kapaciteta, i iz kojih razloga.

»Nakon što sukladno pravilima provedbe obvezujuće faze postupka ugovaranja dugoročnih kapaciteta uplinjavanja UPP-a protekne rok za nadopunu ili dodatne obvezujuće ponude od strane registriranih zainteresiranih korisnika, LNG Hrvatska je dužna 18. siječnja 2019. godine uputiti obavijest svim registriranim korisnicima o raspodjeli kapaciteta i informacijama po pitanju sklapanja ugovora, a ovisno o rezultatima ekonomskog testa«, zaključuju.

Neslužbeni izvori s kojima smo razgovarali i ranije su nagovješćivali da bi LNG Hrvatska još jednom mogla poslati poziv za zakup kapaciteta, kako bi se koliko toliko oni još popunili, i projekt proglasio rentabilnim, što je, međutim, malo vjerojatno. Osim, ako opet ne »pomogne« HEP.
»To će se, moguće, opet dogoditi, čime politika svjesno HEP onda i gura u propast. Ovo nije prvi put da ga se koristi za popunjavanje rupa, koje će, međutim, stvoriti probleme HEP-u, tako da ćemo uskoro morati spašavati tu, sada dobrostojeću tvrtku«, kažu naši sugovornici.

HEP je na sebe već preuzeo veleprodaju plina, primjerice, koji kupuje po tržišnim, a prodaje distributerima po reguliranim cijenama, a tržišna cijena plina raste. Kad ga se počelo planirati, kažu, terminal na Krku uopće nije trebao biti samo naš terminal, već bi služio potrebama EU-a, koja je za njega isplatila Hrvatskoj i dio novca, oko 105 milijuna eura. Sad će ga se opravdavati hrvatskim potrebama za plinom, pri čemu je LNG tridesetak posto skuplji od kopnenog, ruskog plina.

Hrvatske potrebe

Država je polagala nade da će Mađari zakupiti kapacitete za barem milijardu kubika plina godišnje, no Mađarska je takvu »uslugu« Hrvatskoj, može se čuti, uvjetovala paketom u kojem smo morali riješiti pitanje Ine, čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, dvosmjerni tok plina, koji sada putovati može samo od Mađarske prema Hrvatskoj, dok je u paketu trebala biti i povoljna tarifa za uplinjavanje na terminalu. Mađari su na kraju poslali, neslužbene su informacije, samo neobvezujuću ponudu za zakup 300 milijuna kubika, iako se tražila obvezujuća ponuda.

Kako se može čuti od upućenih, iz LNG-a Hrvatska je u kratkom vremenu otišlo nekoliko nezadovoljnih stručnjaka koji su radili na projektu, a povukli su se i potencijalni ulagači, s kojima se pregovaralo dvije godine. LNG Hrvatska je do roka krajem 2015. godine zaprimila sedam ponuda ulagača – četiri industrijska i tri ponude financijskih ulagača iz plinskog i financijskog svjetskog biznisa, s kojima se zatim krenulo u pregovore. Prema neslužbenim informacijama, u siječnju prošle godine su ulagači od krčkog projekta digli ruke. Na pitanje je li to istina, iz LNG-a Hrvatska samo odgovaraju kako su vlasnici te tvrtke, koja upravlja projektom, HEP i Plinacro. Bude li se i dalje inzistiralo na opravdanosti krčkog plutajećeg terminala, to će značiti samo jedno – kako zakupaca plina, osim domaćeg, državnog HEP-a i poludržavne Ine nema, teško je očekivati da će u terminal itko sa strane uložiti novac pa će teret ostati na HEP-u, zlatnoj koki koja uskoro to možda više neće biti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Uspjeh kampanje  #budiZvijezdapomoziDown