Vlada sprema reformu poreznog sustava čije bi konture trebale biti poznate do sredine godine, a nova bi se porezna pravila trebala početi primjenjivati od početka iduće.

Ono što je dosad poznato, temeljem škrtih izjava ministra financija Zdravka Marića i njegovog novoimenovanog zamjenika Saše Drezgića, ide se prema smanjivanju izravnih poreza, a to je i niže porezno opterećenje dohodaka od rada (plaće), ali i smanjivanje/ukidanje poreza na dohotke od kapitala, a tu su najviše kritike u posljednje vrijeme pokupili poreznadividendu, te kapitalnu dobit, i porezna kamatu.

Porez na dividendu u pravilu SDP-ove vlade uvode, a HDZ-ove ukidaju, pa bi se to moglo desiti opet, tim više što je ukidanje tog poreza bio postizborni zahtjev Mosta, s kojim se SDP jedino nije složio, ali HDZ jest. Drezgić je poreze na kapital prozvao kao štetne jer kapital od njih bježi, a nama trebaju strana ulaganja. Isto tako je rekao da su ga ukinule sve razvijenije zemlje.

To međutim nije točno. Upravo je kod nas kapital najslabije porezno zahvaćen, što se taman malo popravilo kroz reforme prošle vlade. Najviše se prihoda pak ubere kroz PDV, kao neizravni porez. Porezna kamatu koji je također izglasala SDP-ova vlada tek se naime počeo primjenjivati, no bez nekog posebnog efekta – kamate na štednju ionako su niske, ali je i sustav bankocentričan tako da taj porez nije uzrokovao ni odljev štednje, mada mu se pripisuje njen nešto sporiji prirast.

U fokusu javnosti posebno je sudbina najviše stope poreza na dohodak od rada, dakle plaće, od 40 posto: spominjalo se njeno ukidanje, što bi rasteretilo više i visoke dohotke, a i oporba se s time slagala.

No, prema onome što je Marić rekao, a to je da se može složiti da ta stopa počinje na preniskim razinama dohotka, ali da će oni ipak uvažiti socijalnu komponentu, vjerojatno neće doći do njenog ukidanja (ili, još radikalnije, uvođenja flat taxa), već će prije doći do rastezanja poreznog razreda, odnosno razrezivanja te stope na razini dohotka većoj nego sada (13.200 kuna), a što bi rasteretilo srednji i viši srednji sloj, te pomoglo rastu kupovne moći.

Analitičari s kojima smo razgovarali kažu da je za očekivati da će Vlada ići na to da rastereti i rad i kapital, jer nam kvalificirani rad bježi u inozemstvo, a bježi i kapital, odnosno ne dolazi koliko bi trebao, a očekuje se njegov priljev glede najavljivane privatizacije.

No, čime toliko rasterećenje kompenzirati? Vjerojatno uvođenjem poreza na imovinu, što je već najavljeno, ali bi se to moglo desiti i ranije od 2018. Razlog je taj što imovina, a to su prije svega nekretnine, ako je se i oporezuje – ne može pobjeći. Stručnjaci su međutim zabrinuti da bi to moglo smanjiti kupovnu moć, te izazvati rasprodaju i pad cijena, te osiromašenje srednjeg sloja koji kod nas prvenstveno ulaže u nekretnine.