Ispravljanje "nepravde"

Vlada priprema akt koji će u proceduru »ove jeseni«: Hrvatskim otocima novim zakonom posebni porezi?

Irena Frlan Gašparović

Snimio Marko GRACIN

Snimio Marko GRACIN

Novi Zakon o otocima dobra je prilika da Hrvatska učini život na svojim otocima još kvalitetnijim. Treba pronaći i način kako otoke napraviti privlačnijim investitorima, kazao je Tonino Picula



Otočni sabor – udruga za razvitak hrvatskih otoka očekuje da će najkasnije do kraja ljeta u proceduru biti poslan novi zakon o otocima čije je donošenje prošlog tjedna najavio i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Tijekom boravka u Jelsi na otoku Hvaru, Plenković je potvrdio da Vlada priprema novi zakon koji će uputiti u proceduru »ove jeseni«, pozvavši pritom lokalne otočne vlasti da se uključe kako bi u zakon bila ugrađena rješenja koja će omogućiti razvoj svih hrvatskih otoka. Novi zakon o otocima, prema najavi premijera, dio je većeg zakonodavnog paketa u kojem će, među ostalim, biti i izmjene zakona o regionalnom razvoju te zakona o potpomognutim područjima.


U radnoj skupini za pripremu zakona su i predstavnici Otočnog sabora čiji predsjednik Denis Barić ističe da je jedan od najvećih problema otoka trenutno njihova kategorizacija, odnosno indeksacija razvijenosti.


EU rezolucija


– To je posebno problem za male otoke koji administrativno pripadaju većim središtima. Takvi su, primjerice, Unije i Susak koji pripadaju Malom Lošinju ili Silba i Molat koji pripadaju Zadru. Oni indeks dobivaju prema centru kojem pripadaju – kaže Barić koji očekuje da će se novim zakonskim rješenjima »ta nepravda ispraviti«. Prema njegovim riječima, potrebno je kroz zakonodavno rješenje pomoći i privrednicima na otocima koji, u odnosu na one na kopnu, imaju otežano poslovanje. Kao primjer Barić navodi da gospodarstvenici koji se na otocima opskrbljuju vodom iz vodonosaca »plaćaju punu ekonomsku cijenu« za tu vodu, što bi, smatra naš sugovornik, također trebalo ispraviti.




U Otočnom saboru se nadaju da će novi zakon u obzir uzeti i relevantne propise i dokumente Europske unije koji se tiču otoka. Tom temom, podsjetimo, prošle se godine u zasebnoj rezoluciji pozabavio i Europski parlament. Eurozastupnici su tada, među ostalim, zatražili od Europske komisije da detaljno analizira dodatne troškove »u pogledu sustava prijevoza osoba i robe, opskrbe energijom i pristupa tržištima, posebno za mala i srednja poduzeća, koji nastaju zbog činjenice da se radi o otocima«.


U rezoluciji su, nadalje, podsjetili da su određenim europskim otocima »odobreni posebni porezni dogovori kao kompenzacija za prirodne nedostatke i trajne demografske poteškoće« i zatražili da se to zadrži. Istaknuli su i, primjerice, »važnost osiguranja obrazovanja na svim razinama, po potrebi također upotrebom sustava za učenje na daljinu«. Eurozastupnici su ustvrdili i da postoji velik »potencijal energije oceana, vjetra i sunca te mogućnost da otoci postanu važni izvori alternativne energije, energetski što je moguće autonomniji te, iznad svega, da svojim stanovnicima jamče jeftiniju opskrbu energijom«.


Dobra prilika


Suradnju Ministarstvu regionalnog razvoja u pripremi ovog Zakona ponudio je i zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.


– Suradnja je prihvaćena. Imao sam već jedan radni sastanak s ministricom Žalac. Iako nisam njen član, pozvan sam i na sastanak radne skupine koja priprema ovaj zakon. Dugo se bavim ovom temom, a u Europskom parlamentu sam potpredsjednik Međustranačke radne skupine za more, priobalje i otoke koja ima 90 europarlamentaraca – rekao je za naš list Picula. On smatra da je sam zakon dobra prilika da Hrvatska redefinira svoj odnos prema otocima.


– Postojeća Strategija napisana je prije 20 godina, 1997., i sada je vrijeme da se napiše nova na osnovi koje bi se onda izradio Zakon koji i predvido mjere i programe za pomoć otocima. Od 50 naseljenih otoka, njih 28 je vrlo malo, s ukupno 300 stanovnika, i na njima bi se trebao potaknuti razvoj. Na ostala 22 od kojih su neki gotovo samodostatni, trebalo bi taj postojeći razvoj usmjeriti – rekao je Picula. Dodao je da je on zajedno s još dvoje kolega iz Europskog parlamenta od Europske komisije uspio dobiti dva milijuna eura za projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.


– Treba pronaći i način kako otoke napraviti privlačnijim investitorima koji ih izbjegavaju zbog njihovih specifičnosti. U svakom slučaju novi je Zakon o otocima dobra prilika da Hrvatska učini život na svojim otocima još boljim i kvalitetnijim – rekao je Picula.