Vlada odustala od konverzije kredita u francima u kune

NL arhiva

Više izvora iz Vlade potvrdilo nam je da konverzija u kune nije opcija, niti bi je Vlada ikada provela bez suradnje Hrvatske narodne banke, čijim su radom, kako doznajmo, zadovoljni

ZAGREB Konverzija kredita u »švicarcima« u kune, čini se, više nije opcija koju Vlada razmatra kao trajno rješenje tog problema. O tome da bi trajno rješenje trebala biti konverzija u kune, govorio je prije tjedan dana sam premijer Zoran Milanović predstavljajući Vladinu odluku o zamrzavanju tečaja franaka na godinu dana na 6,39 kuna, ističući kako je nužno da se u kreiranje tog modela uključi i Hrvatska narodna banka. Spominjana je i mogućnost konverzije kredita u »švicarcima« u euro.

No, nakon što je Hrvatska narodna banka objavila da bi konverzija svih kredita u »švicarcima« u kune, smanjila međunarodne pričuve Hrvatske za 30 posto, odnosno za više od tri milijarde eura, što bi utjecalo na financijsku stabilnost u zemlji u Vladi su očito shvatili upozorenje i nakon prvotnog šoka zbog divljanja franka odlučili su se za drukčiji pristup.     

Više izvora iz Vlade potvrdilo nam je da konverzija u kune nije opcija, niti bi je Vlada ikada provela bez suradnje Hrvatske narodne banke, čijim su radom, kako doznajmo, zadovoljni.

   Da se traže drukčija rješenja sugerira i izjava premijera Milanovića u Estoniji. Na pitanje što Vlada planira učiniti nakon godinu dana fiksiranog tečaja franka, Milanović je odgovorio da će, koja god će Vlada u to vrijeme biti na vlasti, prije donošenja odluke imati na umu specifične uvjete u kojima su se našli hrvatski dužnici, koji su izloženi dvostrukom riziku, jer ih je s jedne strane pogodio veliki pad cijena na tržištu nekretnina, a s druge rast tečaja švicarskog franka.

   – U tom trenutku Vlada je trebala reagirati, jer to nadilazi kompetenciju Hrvatske narodne banke, kazao je Milanović i poručio je da će banke, koje nisu bile dovoljno oprezne kada su nudile te jeftine kredite prije šest, sedam i osam godina, morati preuzeti trošak u ovom slučaju.

   – Banke će na koncu trebati preuzeti otplatu dugova. Srećom, hrvatski bankarski sustav bio je prilično pouzdan te nije nikad bio izložen rizičnim zaduživanjima i nije bilo nikakvog znaka bankarske krize u Hrvatskoj, rekao je Milanović.

   Što se tiče budućeg rješenja, premijer je istaknuo da se razmatra mogućnost uvođenja posebne izlazne klauzule koja bi se primjenjivala retroaktivno, pa će dužnici morati procijeniti žele li ostati u nekretnini ili odustati od nje kao vlasnik i u njoj boraviti kao podstanari. Kao jedno od mogućih rješenja tu je opciju prošli tjedan ponudila i Hrvatska narodna banka.   Čini se da joj prednost daje i Vlada u odnosu na primjerice »balon« u kojem bi se spremala razlika a koju bi kasnije platile banke i dužnici a možda čak i državni proračun.    – Čuvao sam municiju tri godine i bio vrlo blag prema bankama. Sada i one moraju sudjelovati u rješenju, poručio je Milanović.

   Banke su već najavljivale da su spremne preuzeti dio troška, u većem omjeru kad je riječ o socijalno osjetljivim skupinama i građanima koji su zaduženjem u »švicarcima« kupili jedinu nekretninu u kojoj žive.

Pri tome su naglašavali da ni banke ni porezni obveznici ne mogu snositi trošak za one koji su riskirali kupujući treću ili četvrtu nekretninu na kojoj su očekivali zaradu, jer se takvi potezi zapravo trebaju tretirati kao investicije.