ZAGREB  Nakon otvorenog sukoba s povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, Vlada je čini se odlučila zaoštriti odnose s još jednom neovisnom institucijom, Pučkom pravobraniteljicom.

Čak sedam mjeseci trebalo im je da odgovore na izvješće o radu za prošlu godinu što ga je pučka pravobraniteljica Lora Vidović poslala Saboru još krajem ožujka prošle godine. No, kad se pogleda njihovo mišljenje o tom izvješću potpuno je jasno zašto je toliko dugo trajalo.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici dala svoje primjedbe na čak 37 stranica, što je vjerojatno najopširnija reakcija na neko izvješće u posljednjih 20 godina, a vlada ih godišnje daje najmanje stotinjak za različite institucije.

Vlada na tih 37 stranica u svom mišljenju nije Saboru dala preporuku da izvješće prihvati ili odbije, ali je odlučila polemizirati sa svakom preporukom koju je Vidović dala uvjerena kako bi se mogla unaprijediti zaštita ljudskih i manjinskih prava.

Ovakav Vladin postupak presedan je, ali ne iznenađuje s obzirom na to da su zastupnici HDZ-a odbili dati potpis Lori Vidović za njezinu kandidaturu za istu dužnost na europskoj razini, iako premijer Andrej Plenković često ističe važnost toga da Hrvatska na što više međunarodnih dužnosti ima svoje ljude.

Benigne preporuke

Čak i na benigne preporuke u kojima Pučka pravobraniteljica iznosi ideje koje bi mogle omogućiti veće prijavljivanje diskriminacije, Vlada na karticama teksta iznosi strategije koje je donijela i projekte koje planira iznijeti.

No, Vlada, uz napomenu da poštuje neovisnost institucije Pučke pravobraniteljice ističe da Vidović u svom izvješću iznosi i netočne navode, pa Vlada svojim očitovanjem želi omogućiti stvaran prikaz stanja.

– Čitanjem Izvješća stječe se dojam da se teme biraju na ponešto arbitraran način, pri čemu se ne temelje uvijek na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju. U tom smislu smatramo da bi određene teme trebalo prikazati i ocijeniti u kontekstu podataka iz prethodnih godina kako bi se dao uvid u trendove, a izbjegle situacije u kojima se pojedini podaci prezentiraju i vrednuju izvan konteksta – stoji u Vladinom mišljenju. Nije jasno na koji arbitraran izbor tema Vlada misli, kad su u pitanju ljudska prava, i tko bi trebao birati teme kojima se bavi neovisna institucija, ako ne sama ta institucija.

Sporni izvori

Uz to Vladi smeta i to što se Pučka pravobraniteljica više ne oslanja na podatke i informacije državnih tijela, kao da njezin posao nije zaštititi prava građana koja to nisu uspjela ishoditi kod državnih institucija, a posebice u slučajevima kad su institucije te koje sprječavaju ostvarenje određenih prava.

– Uvažavajući sve izvore informacija, a posebno medije, koji pridonose unapređenju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj, smatramo da se ovakvo Izvješće treba u većoj mjeri temeljiti na podacima dobivenim od strane nadležnih tijela državne uprave. U tom smislu upućujemo na razmatranje mogućeg unaprjeđenja dosadašnje metodologije izrade Izvješća, tako da se u suradnji s tijelima nadležnim za pojedina područja ljudskih prava i njihovu provedbu dođe do što točnijih informacija – zalaže se Vlada. Tako bi zapravo Pučka pravobraniteljica, koja mora voditi računa o tome poštuju li državna tijela ljudska prava u Hrvatskoj, svoje mišljenje trebala izreći na osnovi stava i informacija tih istih državnih tijela.