Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 4
Sutra: 10° 10° 4
10. prosinca 2018.
"Dobrovoljno se obvezali"

Vlada odbija zakonom zaštititi cijelu plaću: Kažu da se ne bi miješali u odnose banaka i građana

Banke sada građanima ponovo mogu ovršiti cijelu plaću  / Snimio Vedran KARUZA
Banke sada građanima ponovo mogu ovršiti cijelu plaću / Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 29. studeni 2017. u 7:16 2017-11-29T07:16:29+01:00

Ustavni sud srušio je Pravilnik koji je retroaktivno štitio građane od pljenidbe cijele plaće, zbog izjava koje su potpisali kod podizanja kredita pristajući na ovrhu, ali Ustav dopušta takvu odredbu u zakonu. No Vlada smatra  da se retroaktivno može djelovati samo ako je ugrožen javni interes

ZAGREB   Nakon što je u srpnju ove godine na ocjeni ustavnosti pao Pravilnik koji je četiri i pol godine štitio građane od toga da im se ovrhom može plijeniti cijela plaća, zbog izjava koje su potpisali kod podizanja kredita pristajući na ovrhu cijelog primanja, Vlada je odbila prijedlog SDP-a da se te građane  zaštiti izmjenama Ovršnog zakona.

Tako će tisuće građana koji su kod podizanja kredita, od srpnja 2005. do lipnja 2008. godine, potpisivali suglasnost da im se plijeni cijela plaća i dalje strahovati da se to može dogoditi, ako dođu u probleme s neplaćanjem.  

 Ništa od intervencije

Četiri godine, od 2013. do 2107., štitio ih je Pravilnik kojeg je donio ministra financija Slavko Linić, koji je retroaktivno propisivao da se to ne smije događati. No, taj je pravilnik pao na Ustavnom sudu, jer pravilnici ne mogu imati retroaktivno djelovanje, pa je sada moguće da banke građanima ovrše cijelu plaću. Zato je prijedlog SDP-a bio da se odredba o retroaktivnosti ugradi u zakon, što Ustav dopušta, i da se i na građane koji su potpisali izjavu odnosi odredba koja kaže da  su od ovrhe izuzete dvije trećine prosječne neto plaće, izuzev slučajeva kada je riječ o uzdržavanju pa se može ovršiti polovica plaće.

No, Vlada je odbila intervenirati zakonom uz obrazloženje da bi se prihvaćanjem te odredbe »djelomično ukinulo pravo vjerovnika na naplatu novčane tražbine ovršenika«,  a kažu da Vlada ne može zauzeti stajalište prema kojem bi bilo u skladu s načelom vladavine prava da zakonodavac može naknadnim izmjenama zakona izmijeniti pravila prema kojima je prethodno dopustio zasnivanje obveznih odnosa.  Priznaju da bi se u »određenim okolnostima moglo intervenirati i povratno izmijeniti pravila po kojima su subjekti pravnih odnosa zasnivali te odnose, ali samo ako je to nužno da bi se javni interes stavio ispred privatnih interesa pojedinaca.

Povratno djelovanje

»Međutim, prijedlog da se zakonom ograniči odgovornost koju je jedna strana dobrovoljno, te na temelju i u skladu sa zakonom preuzela kada se obvezala drugoj strani ispuniti neku obvezu, a što očito ide na štetu druge strane i pri čemu je takvu zakonsku  intervenciju teško opravdati javnim interesom, Vlada Republike Hrvatske smatra neosnovanom i suprotnom Ustavu«, stoji u obrazloženju kojeg je potpisao  premijer Andrej Plenković.

I Raiffeisen banka  je osporavala ustavnost pravilnika u svom prijedlogu Ustavnom sudu, i prigovorila činjenici da retroaktivno interveniralo pravilnikom, te da ministar nije  ovlašten tim aktom odrediti retroaktivnu primjenu pojedinih odredbi, jer zakonom nije propisano da one imaju takvo djelovanje.

Pozivanje na ustavno pravo na dostojanstven život

Ministarstvo financija je u svojim odgovorima iz svibanja prošle godine pokušavalo obraniti namjeru bivšeg ministra da pravilnikom zabrani ovrhu na cijelim plaćama, unatoč izjavama koje su građani potpisivali jer drukčije  nisu mogli do kredita. Iako njihovi argumenti nisu mogli obraniti činjenicu da je retroaktivnost propisana pravilnikom, što nije ustavno, mogli bi kolegama u Ministarstvu pravosuđa dati ideju da to pitanje ipak riješi zakonom, te da to bude u skladu s Ustavom. Ministarstvo u svom odgovoru u kojem brani pravilnik ističe kako je on donesen da građani kojima prijeti ovrha cijele plaće ne bi bili diskriminirani, te da se pozivaju na odredbe Ustav koje  govore o  tome da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i  obitelji slobodan i dostojan život. Uz to spominju i da je Ustavom propisano da država štiti »materinstvo, djecu i mladež i stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život«, što je po njihovom mišljenju nemoguće osigurati ako se građanima ovrši cijela plaća.

»Ustav jamči da povratno djelovanje  mogu imati pojedine odredbe zakona, a nikako ne i odredbe  podzakonskog akta«, stoji u prigovoru RBA. Takav je stav zauzeo i Ustavni sud i ukinuo sporni članak pravilnika, a naši sugovornici s Ustavnog suda ističu da Vlada građane može  zaštiti zakonskom odredbom, odnosno da retroaktivno djelovanje može imati pojedina odredba zakona, ali ne i cijeli zakon, a svakako ne pravilnik.

Napominju i da je njihova odluka jedino o tome da pravilnik ne može retroaktivno djelovati, ali ne i o tome da zakonodavac ne može odredbama zakona urediti ono što je bilo propisano pravilnikom.

Na pitanje planira li Vlada možda izmjenama Ovršnog zakona, koje najavljuje Ministarstvo pravosuđa, predložiti odredbu koja bi, pozivajući se na javni interes, uredila da se ograničenje kod ovrhe plaća retroaktivno primjenjuje i na ranije slučajeve i tako onemogući ovrhu cijele plaće, iz tog na Ministarstva nisu odgovorili. Bez odgovora je ostalo i naše pitanje hoće li Vlada tražiti bilo kakvo rješenje za te slučajeve ili će sadašnja situacija i dalje ostati na snazi.  
 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka