Bankama omogućena razmjena podataka

Vlada ipak vraća crne liste dužnika; Marić: To je uvod u proces uvođenja eura

Jagoda Marić

Oporezivanje slatkih pića čekat će Vladinu uredbu - ministar financija Zlatko Marić / Foto Marko LUKUNIĆ/PIXSELL

Oporezivanje slatkih pića čekat će Vladinu uredbu - ministar financija Zlatko Marić / Foto Marko LUKUNIĆ/PIXSELL

Banke su dužne razmjenjivati informacije radi procjene kreditne sposobnosti građana, te ne mogu odbiti razmjenu podataka i to čak četiri godine nakon što je netko podmirio svoju obvezu



ZAGREB – Malo više od mjesec dana nakon što je Sabor usvojio izmjene Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koje omogućuju uvođenje većih trošarina na bezalkoholna pića koja imaju veće količine dodatnog šećera, Vlada je pokrenula nove izmjene tog zakona.


Veće trošarine na više zaslađena pića nisu još ni u primjeni jer država za to mora donijeti posebnu uredbu, pa nitko još ni u industriji bezalkoholnih pića ne zna koliko će ona biti skuplja, a već idu nove izmjene koje, kako stoji u obrazloženju, jasnije određuje na koga će se taj zakon primjenjivati.


Tako je izmjenama zakona određeno da se bezalkoholnim pićima smatraju i ona koja imaju do 1,2 posto alkohola, te da će se trošarine plaćati i na sirupe i koncentrate namijenjene pripremi bezalkoholnih pića.




No, na koje se to točno napitke odnosi, nisu nam jučer uspjeli iz zakonskih odredbi odgonetnuti ni njihovi proizvođači, a svi se pozivaju na to da će stvari biti puno jasnije kad država donese uredbu, što je dužna učiniti do 1. travnja.


Kreditni rizici


To znači i da se dio porezne reforme koji je značio veće cijene pića s više šećera neće primjenjivati barem trećinu godine. I ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da su početkom ove godine stupile na snagu izmjene tog zakona kojim je, tvrdi on, moderniziran sustav oporezivanja bezalkoholnih pića jer je dosadašnji linearni sustav posebnog poreza koji je bio utemeljen isključivo na količini, zamijenjen sustavom utemeljenom prema volumenu i prema sadržaju šećera te sadržaju kofeina, metilksantina i taurina.


Prema novom suvremenom sustavu, kako je objasnio, na bezalkoholna pića s manje šećera plaćat će se manje, a s većim sadržajem šećera više posebnog poreza. I zasad je to jedino što o novoj trošarini znaju potrošači, oni koji će to plaćati.


Uz to, Vlada je jučer donijela i zakonske izmjene koje omogućuju ponovni rad Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), u javnosti nazvanog crna lista, preko kojeg su banke razmjenjivale podatke o zaduženosti klijenata.


HROK, čiji su osnivači komercijalne banke, obustavio je razmjenu podataka u svibnju 2018. godine zbog europske direktive o zaštiti osobnih podataka. Umjesto toga Zakon o kreditnim institucijama definirao je da Hrvatska narodna banka može prikupiti informacije od banaka i da ih može razmjenjivati u svrhu zaštite od kreditnog rizika.



Određeno je i da će Osijek biti prvi veliki grad u Hrvatskoj u kojem će se do kraja godine izgraditi 5G mreža i pustiti u komercijalni rad 5G usluge. Kako je objasnio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ta je Vladina odluka u skladu sa smjernicama za poticanje razvoja infrastrukture i usluga pokretne komunikacije pete generacije koje su istaknute u dokumentu »5G za Europu – Akcijski plan«.Interes za status koji je dobio Osijek iskazali su još Bjelovar, Karlovac i Rijeka, no stručna skupina predložila je Osijek.– Određivanje Osijeka kao prvog hrvatskog 5G grada, u sinergiji s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem značajno će pridonijeti razvoju istočnog dijela Hrvatske, kazao je Butković.


Put k euru


Izmjenama koje je Vlada jučer predložila ta odredba ostaje, ali se dodaje i to da su kreditne institucije, odnosno banke, dužne razmjenjivati informacije radi procjene kreditne sposobnosti, da ne mogu odbiti razmjenu podataka i to čak četiri godine nakon što je netko podmirio svoju obvezu.


Uz to, zakonske izmjene kažu da se izmjena podataka može odvijati posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih institucija, što zapravo znači da to može biti i HROK. Hoće li doista biti tako, odredit će HNB svojim pravilnikom.


Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić objasnio je na jučerašnjoj sjednici Vlade da se u izmjene spomenutog zakona, ali zakona o HNB-u, između ostaloga ide i kako bi se ispunio Akcijski plan koji bi trebao Hrvatskoj trebao omogućiti ulazak u bankovnu uniju, što je dio procesa uvođenja eura.


Marić kaže da je Europska centralna banka započelo sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, a na temelju konačnih rezultata trebala bi donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje.