ZAGREB – Iz godine u godinu djece je sve manje, a škole se suočavaju sa sve većim tehnološkim viškom učitelja i profesora, koji osobito u nekim dijelovima zemlje sve teže popunjavaju punu satnicu. U posljednjih pet godina izgubili smo gotovo 200 razreda prvašića, a u ovu školsku godinu ušli s 24 razreda prvašića manje nego lani.

U 2018. je ta brojka bila još veća, bilježio se manjak od čak 60 razreda prvašića. Prošle su jeseni, na početku školske godine, uredi državne uprave 16 županija resornom Ministarstvu uputili gotovo 200 zahtjeva za ustrojem razrednih odjela s manjim brojem učenika.

Prema informacijama iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, 160 osnovnih škola dobilo je traženu suglasnost, ona je uskraćena u 14 osnovnih škola, a 17 škola dobilo je djelomičnu suglasnost.

Zbog smanjenja broja učenika, broj razrednih odjela se smanjuje, a neki od učitelja postaju višak. U nastojanju da popune normu, neki učitelji rade istodobno u čak pet škola. Ako ne uspiju pronaći radno mjesto, preostaje im jedino burza rada.

Zbrinjavanje tehnološkog viška prvi put se regulira posebnim Pravilnikom o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama.

Pravilnik je u javnoj raspravi još 10 dana, a u travnju se očekuje njegovo stupanje na snagu. Ovaj bi akt trebao pomoći pravednijem rasporedu slobodnih radnih mjesta među nastavnim kadrom, osobito kad se radi o tehnološkom višku.

Pitanje mentorstva

Među tim nastavnicima mnogi su nadomak mirovine, a iza sebe imaju izvrsne rezultate i bogato radno iskustvo. Pravilnikom se propisuje način raspoređivanja, kao i kriteriji kojima se osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti za zapošljavanje, ističu u Ministarstvu.

Boduje se tako duljina radnog staža, posebno u obrazovnom sustavu, dob zaposlenika, socijalne prilike i broj djece. Status mentora i savjetnika u pravilniku se ne spominje, no prema raspoloženju iskazanom u javnoj raspravi, mnogi bi nastavnici upravo taj kriterij rado vidjeli kao uvjet za prioritet u zbrinjavanju viška.

– Ima rezona da se mentorstvo i savjetnički status također obuhvate bodovanjem, da to bude poticaj da ljudi ulažu u sebe i da se stvori dodatni motiv za napredovanje koje će nastavniku donijeti prednost ako kojim slučajem postane tehnološki višak, smatra Željko Stipić, predsjednik sindikata »Preporod«. A tehnološkog će viška u školama, dodaje, biti sve više.

– Ozbiljno shvaćam tu pojavu, ona će biti sve raširenija. Sve teže će biti sačuvati radno mjesto u školi, veli Stipić. Prema podacima koje iznosi, svake godine i do 1.000 učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama predstavlja višak. U odnosu na ukupni broj od 40.000 učitelja i nastavnika, koliko ih je u školama zaposleno, to sada nije mnogo, a većina uspijeva pronaći drugo radno mjesto u školi. Ipak, ta će misija uskoro postati daleko teža.

Ni sindikalci ne znaju čemu se učitelji mogu nadati idućih desetljeća. Teško je raditi simulacije kad ne znate kakve će se promjene u obrazovnom sustavu događati, ističe Stipić. Ministarstvo primjerice, trenutačno planira izmjene pravilnika o normi, a svaka izmjena reflektira se i na stanje viška u školama. Smanjenje norme automatski znači i manje rizika od tehnološkog viška.

Pedagoški standard

– Sve će to ovisiti o političkim odlukama o tome što s malim školama, što s područnim školama, hoćemo li i dalje držati škole na životu dok možemo. Ako se bude išlo na racionalizaciju u sustavu, rast će i tehnološki višak. U jedno smo sigurni, da će tehnološkog viška u školama uvijek biti, zaključuje Stipić.

Branimir Mihalinec, šef Nezavisnog sindikata srednjih škola, kaže kako će razmjeri tehnološkog viška u školama ovisiti o demografiji, državnom pedagoškom standardu koji propisuje broj učenika po razredu, ali i politici Vlade prema školama u seoskim sredinama.

– Pitanje je hoće li se u županijama poticati opstanak strukovnih škola s malim brojem učenika, da se motivira upis određenih stručnih profila, ili ćemo zatvarati škole, da županija nema niti jednog postolara.

Treba donijeti političke odluke o tome, a ne držati se kao pijan plota nekog standarda, smatra Mihalinec. Pad broja učenika prilika je, zaključuje, za kvalitetniji rad i dostizanje europskog standarda od 18 do 20 učenika po razredu.

Što prosvjetare čeka idućih godina i koji će broj nastavnika biti dovoljan ako se nastavi pad broja upisane djece, u Ministarstvu ne računaju na duge staze. Ministarstvo, kažu, kontinuirano prati promjene broja učenika i razrednih odjela temeljem kojih je moguće izraditi projekcije, ali »iste ovise o nizu čimbenika te do formiranja razrednih odjela za novu školsku godinu ne mogu biti precizne«.

Apsurd i kaos

Prema mišljenju sindikalista, veliki su problem pravila zapošljavanja, koja su zakonskim izmjenama lani spuštena na razinu škola.

– U istoj županiji danas dvije škole nemaju iste uvjete za zapošljavanje. Svaka ima svoje kriterije, svoj način testiranja. Time se uveo kaos, do apsurdnih situacija da za radno mjesto spremačice traže poznavanje etike, kemije i biologije, navodi Branimir Mihalinec.