Pučka pravobraniteljica o požaru

Vidović: Godinama upozoravamo na nedostatne kontrole domova umirovljenika

Hina

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

»Kontrole obiteljskih domova rade se samo kod njihovog otvaranja, kod izdavanja dozvole za rad. Nakon toga, de facto, osim u vrlo izuzetnim situacijama i po prijavi, kontrola uopće nema«, objasnila je u razgovoru za Hinu pravobraniteljica Vidović te izrazila nadu da će sada stvari početi mijenjati



ZAGREB Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u subotu je izjavila da je više puta upozorila Vladu i Sabor na nedovoljan nadzor obiteljskih domova u kojima je diljem Hrvatske smješteno više od 5000 starijih osoba, tako je u 2018. nadzor proveden u samo 13 posto obiteljskih domova, a u većini su pronađene nepravilnosti.


Pravobraniteljica Vidović izrazila je iskrenu sućut bližnjima poginulih u požaru obiteljskog doma u Andraševcu te najavila da će otvoriti ispitni postupak i od nadležnih institucija tražiti sve informacije. Ističe i da je jedno od otvorenih pitanja odnosi li se izdana dozvola za rad samo na glavni objekt ustanove ili i na izdvojeni objekt, koji je izgorio.


»Kontrole obiteljskih domova rade se samo kod njihovog otvaranja, kod izdavanja dozvole za rad. Nakon toga, de facto, osim u vrlo izuzetnim situacijama i po prijavi, kontrola uopće nema«, objasnila je u razgovoru za Hinu pravobraniteljica Vidović te izrazila nadu da će sada stvari početi mijenjati.


Desetak inspektora na više tisuća objekata




Nedostatnim je istaknula situaciju da samo desetak inspektora nadzire više tisuća različitih domova i udomiteljskih obitelji, odnosno kompletni institucijski i izvaninstitucionalni sustav u Hrvatskoj – sve domove za starije, za djecu, za osobe s invaliditetom. Prema nalazima inspekcijskih nadzora u 2018. godini, koje joj je dostavilo nadležno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nadzor je obavljen u samo 13 posto obiteljskih domova. To bi značilo da je od 361 obiteljskog doma, pregledano njih 47.


U domovima u kojima je proveden nadzor, u njih 75 posto utvrđene su nepravilnosti poput nedostatka medicinske sestre ili njegovateljice, nevođenja brige o zdravlju korisnika, neuredne evidencije, neodržavanog prostora, smještaja većeg broja korisnika od utvrđenog kapaciteta ili pak činjenice da predstavnik obitelji ne živi u objektu u kojem pruža usluge, što je, ističe Vidović, uvjet da bi vlasnik mogao imati obiteljski dom.


»Sankcije su različite, ali nije stvar u tome da se domovi sankcioniraju, to dolazi nakon što su prava korisnika ozbiljno prekršena. Poanta je da se preveniraju takve situacije, a prevenirati se mogu kroz dobar sustav nadzora«, objasnila je Vidović.


Potreban je novi način nadzora i prevencije


Vidović ističe da je potrebno osmisliti drugačiji način nadzora, decentralizirati ga i vidjeti što se može napraviti na lokalnoj razini u smislu gradova, općina i županija. U sustavu prevencije potrebnim vidi i jačanje kadrovskih i financijskih kapaciteta centara za socijalnu skrb kako bi oni provodili superviziju i podršku obiteljskim domovima te kako bi barem jednom godišnje mogli obilaziti domove na svom području.


»Ovo nije trenutak u kojem se upire u inspektora, ovo je trenutak u kojem se upire u sustav, u okvir kako je složen. Dozvolili smo zbrinjavanje osoba, koje nemaju drugog izbora, u obiteljske domove, prepuštamo ih njima i imaju pravo primiti najveću moguću razinu skrbi, a država mora osigurati te uvjete«, naglasila je i upitala do kada će se govoriti ‘nema se novaca’. Važnim problemom vidi i nedostatak adekvatne podrške i za skrb izvan institucija, odnosno u obitelji zbog čega ljudi često, pogotovo najsiromašniji i oni koji žive na selima u ruralnim područjima, nemaju izbora nego svoje stare i nemoćne smjestiti u obiteljske domove.


»Mnogi se ne bi odlučili na skrb u instituciji da članovi obitelji dobiju adekvatnu podršku u smislu odnosa profesionalnog i privatnog. Primjerice, da mogu dobiti bolovanje za njegu oca, kao što mogu za njegu djeteta. Bio bi manji pritisak na domove da obitelji imaju fleksibilne radne uvjete za brigu o starijima«, ocijenila je Vidović.


Požar u Domu za starije i nemoćne osobe »Zelena oaza« u Andraševcu, kod Oroslavlja, u kojem je smrtno stradalo šest osoba, buknuo je jutros poslije 5 sati, a vatrogasci su odmah izašli na teren. Izgorjela je pomoćna zgrada Doma za starije i nemoćne osobe.


Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Martina Gregurović Šanjug izvijestili su da je dozvola za rad izdana za manji broj korisnika nego što ih se nalazilo u domu u vrijeme požara. U domu je bilo ukupno zatečeno 26 osoba, od toga šest u manjem objektu koji je izgorio, a u većem objektu u istom dvorištu, dvadesetak osoba.Ministrica demografije Vesna Bedeković rekla je kako je riječ o privatnoj ustanovi te da takvim ustanovama dozvole za rad izdaju županije. Najavila da će Ministarstvo vrlo brzo izaći s Nacrtom prijedloga novog Zakona o socijalnoj skrbi.