Zaokret u crkvenoj retorici - biskup Valentin Pozaić na misi u Mariji Bistrici / Foto Nenad REBERŠAK
Biskupi su se za blagdan Velike Gospe koncentrirali na religijske teme, pozivali na demografsku obnovu i hrvatsko zajedništvo, dok su prije tri godine sipali žuč na vlast
ZAGREB U prvoj godini mandata Vlade Zorana Milanovića, katolički biskupi su je za blagdan Velike Gospe frontalno napali. Crkve širom Hrvatske tada su odzvanjale oštrim kritikama »nenarodne vlasti«, kako ju je nekoliko mjeseci ranije nazvao sisački biskup Vlado Košić. »Poruke s oltara u ime Gospe i politike«, bio je naslov u našem listu 16. kolovoza 2012. godine. Međutim, u subotu, pred kraj mandata Milanovićeve vlade, Velika Gospa prošla je gotovo bez politike. Biskupi su se uglavnom koncentrirali na religijske teme, pozivali na demografsku obnovu i hrvatsko zajedništvo.
»Crni petak«
Prije tri godine sipali su žuč na Vladu najviše zbog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Najizravniji je u Aljmašu bio đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, koji je 13. srpnja 2012. proglasio »crnim petkom za Hrvatsku« jer je, liberaliziranjem spomenutog Zakona »politika dirnula dostojanstvo ljudskog života«. Isti Srakić, koji je u međuvremenu umirovljen, ovaj put je vjernicima okupljenim u Dragotinu pokraj Đakova pričao o važnosti molitve. Kardinal Josip Bozanić je na Veliku Gospu 2012. u Mariji Bistrici upozoravao zakonodavnu i izvršnu vlast da »moraju biti u službi obitelji zasnovanoj na braku i priznavati pravo roditelja da djecu odgajaju u skladu sa svojim uvjerenjima«. Sad je u Sinju tek apelirao na »opću suglasnost oko temeljnih pitanja« i naglasio da je »dosta podjela«. Jedan od najtvrđih pripadnika katoličkog klera, sisački biskup Vlado Košić, prije tri godine je u Kloštar Ivaniću optužio predsjednika Vlade za »pokušaj nasilne ateizacije hrvatskog društva«. Razlog je Milanovićev nedolazak na misu za domovinu za Dan državnosti. Košić mu je poručio da, ako već ne želi sudjelovati u molitivi za domovinu, ne treba biti u crkvi niti za Božić, premijer to smatra »pristojnim i civiliziranim«. »Zar je za njih misa na Božić odlazak na proslavu narodnih običaja? Ako tako misle, tada ih molimo: nemojte nam dolaziti niti na Božić na misu, jer za nas su naši blagdani otajstva vjere, a ne narodni običaji«, ustvrdio je Košić. No, prekjučer nije polemizirao s vlašću, nego se zahvaljivao Mariji »za slobodu Hrvatske, za pobjedu dobra, za prestanak rata, progonstva, terora i patnji koje su pogodile naš narod«.
Pomaknut fokus
Jesu li to znaci da se hrvatski biskupi ipak depolitiziraju, i to neposredno prije parlamentarnih izbora? U medijima se već ranije navodilo da iz Vatikana stižu signali da je vrh Katoličke crkve jako nezadovoljan njihovim ponašanjem i konfrontacijom s Vladom. Više hrvatskih političara koji često razgovaraju s Alessandrom D’Erricom, apostolskim nuncijem u Zagrebu, tvrde da se on uvijek vrlo kritički osvrće na postupke hrvatskih biskupa. »D’Errico ističe da vjerojatno nigdje u svijetu katolički svećenici nisu toliko protiv vlasti koja je demokratski izabrana«, kaže jedan naš sugovornik. Drugi napominje kako se nuncij uvijek čudi kad u crkvi na razglas bude puštena državna himne »Lijepa naša«.
Sociolog Sven Marcelić je ustvrdio i da je zajedništvo, o kojem je govorio kardinal Josip Bozanić, danas jedno od ključnih pojmova političke retorike na kojem inzistira predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. On smatra da se politike Crkve i Grabar-Kitarović u tome poklapaju, ali nije riječ o otvorenom političkom svrstavanju.
– U mnogo čemu ideja zajedništva nema smisla, ali kada je riječ o problemima poput demografije, ima li se na umu iseljavanje i godišnji manjak od 10.000 ljudi u razlici između umrlih i rođenih, ta ideja ima nekog smisla – zaključio je Marcelić.
Sociolog sa Sveučilišta u Zadru Sven Marcelić smatra da je dobro da se prigodom proslave Velike Gospe pomaknuo fokus te da se govori o konkretnim problemima kao što je demografija.
– To bi Crkva trebala raditi. Demografija je važna, a važna je i za Crkvu kao konzervativnu ustanovu. Bilo bi poželjno da se Crkva tako postavlja, govori o takvim temama, inače može antagonizirati društvo, smatra Marcelić. Zaključio je da je ove godine s oltara evidentno mnogo manje politike u smislu napada na vlast nego prijašnjih godina, a teško je ocijeniti koliko je ta promjena uzrokovana najavljenim, dijelom i provedenim kadrovskim promjenama unutar Crkve zbog odlaska dijela biskupa u mirovinu, odnosno zbog najavljenog zaokreta u crkvenoj retorici i otklona od tvrdih desnih stavova.
– Ono o čemu je govoreno ove godine za Veliku Gospu mnogo su veći problemi od onih o kojima se govorilo prošlih godina, kada je govoreno o medicinski potpomognutoj oplodnji.
