'Odokativna' metoda nije sredstvo kad govorimo o ljudima – kazao je Valčić dodajući kako je zadatak Uprave HŽ-a da »promijeni mišljenje« i Komadine i Linića, kako kod otpuštanja tako i kod privatizacije ovisnih društava za koje smatraju da su mnoga od njih sastavnica osnovne djelatnosti HŽ-a
ZAGREB Novoimenovana Uprava HŽ Holdinga svjesna je da hvata posljednji vlak za ulazak u EU te da su u proteklim godinama mnoge prilike propuštene. Ne možemo vratiti sve propuštene prilike, ustvrdio je Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Holdinga nadajući se pritom da će novi tim na željeznici vratiti barem dio propuštenog te tako poduzeću osigurati lagan ulazak u EU i liberalizaciju tržišta željezničkih usluga. Program restrukturiranja domaće željeznice mogao bi biti spreman za mjesec dana. Radit će ga Uprava, a ne nikakvi vanjski konzultanti.
»Nevoljeno dijete HŽ-a« – nagibni vlakovi – vraćaju se na tračnice i to na relaciji za koju su kupljeni, Ličku prugu. Prema podacima uprave, šest od osam nagibnih vlakova je u funkciji iako su prijašnje uprave sve činile kako bi ih makli s tračnica. Nove vođe HŽ-a taj prvi »komercijalni projekt domaće željeznice« tako kane vratiti u igru. Valčić, koji je bio u Upravi HŽ-a od 2001. do 2004., kada je ulagano u Ličku prugu, podsjeća kako je u ugovoru o kupnji nagibnih vlakova bila i odreba o kupnji dijelova i alata za održavanje. No, uprava koja je u ljeto 2004. stupila na dužnost stornirala je taj dio ugovora. A do danas, vjerojatno, kako smatraju u novoj upravi, za nagibne vlakove nije kupljen niti jedan rezervni dio.
– Nisam sklon konzultantskim rješenjima. Ako konzultati rade plan restrukturiranja, onda ga oni trebaju i provesti – veli Valčić dodajući da je takav stav iznio i resornom ministru. Resornog ministra, kao i ministra financija Valčić i njegov tim trebaju uvjeriti da promijene mišljenje kada je riječ i o privatizaciji ovisnih društava, a i višku zaposlenih na željeznici. Pet tisuća radnika, definitivno nije višak tvrde u HŽ-u komentirajući na novinarski upit izjave Zlatka Komadine, ministra prometa i Slavka Linića, ministra financija.
– Oni su izgovorili ono što im je plasirano. Ako ćemo otpustiti pet tisuća ljudi, željeznicu možemo zatvortiti – kazao je Valčić. No, viška organizacijskog i tehnološkog ima, ali puno manje nego se govori u javnosti. Da je broj zaposlenih povezan s tehnološkim razvojem poduzeća, vele u HŽ-u, svjesni su i u resornom ministarstvu. Novi direktor HŽ-a, osvrnuo se i na podatak bivše uprave tog poduzeća o tome da je 2,5 tisuća ljudi na željeznici nepotrebno.
– Ako je uprava utrdila da je toliko ljudi višak, zašto to nisu objektivizirali? Osobno ne mislim da je tako. ‘Odokativna’ metoda nije sredstvo kad govorimo o ljudima – kazao je Valčić dodajući kako je zadatak Uprave HŽ-a da »promijeni mišljenje« i Komadine i Linića.
Što se tiče privatizacije 14 ovisnih društava HŽ-a, Valčić upozorava kako su mnoga od njih zapravo sastavnica osnovne djelatnosti HŽ-a. No, izdvojena su prije desetak godina zbog zabrane zapošljavanja. Njihova prodaja, odnsno izdvajanje iz sustava HŽ-a, moglo bi značiti gubitak licence za obavljanje djelatnosti. Primjerice, to bi se moglo dogoditi Infrastrukturi i Putničkom prijevozu.
– Treba se čuvati brzopletih rješenja – ustvrdio je Valčić dodajući da članovi Uprave HŽ-a nisu »došli da dugo žive«, odnosno svjesni su da je njihov mandat ograničen. No, Valčić za sobom »ne želi ostaviti loš trag«.
Činjenica da su proračunska sredstva za HŽ smanjena za novu Upravu tog poduzeća nije problematična jer postoje i drugi načini financiranja uz pomoć države. S EBRD-om su tako obnovljeni razgovori oko 400 milijuna eura kredita za kupnju višesustavnih lokomotiva i financiranje otpremnina. U infrastrukturu će država i dalje ulagati jer joj je to obaveza, posebno na međunarodnim pravcima.
