ZAGREB Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis boravio je u radnom posjetu Hrvatskoj, sastao se s našim ministrima poljoprivrede i zdravstva, sudjelovao na dijalogu s građanima, na kojem im je odgovarao na mnogobrojna pitanja o sigurnosti hrane, zdravlju.

S ovim kardiovaskularnim kirurgom i nekadašnjim ministrom zdravlja Republike Litve razgovaramo o pitanjima koja muče i hrvatske potrošače.

Europolove akcije razotkrivanja prevara s hranom iz godine u godinu postaju sve učinkovitije jer u njima sudjeluje sve veći broj zemalja, pa tako i Hrvatska, sve je više zaplijenjene robe, no jesu li učinkovite i kazne prema onima koji nas varaju – falsificirajući hranu ili nam prodajući potencijalno opasnu hranu? Ako netko na prevari zaradi 200 milijuna eura, zašto bi ga kazna od pet tisuća eura spriječila u daljnjoj prljavoj raboti?

– Svima poručujem – mijenjajte svoje nacionalne zakone, odmah, učinite kazne proporcionalnima prekršaju – ako je šteta velika, takve bi trebale onda biti i kazne. Ako prevarite s jednom bocom kontaminirane vode, u redu, šteta je manja, ali ako su kontaminirane tisuće boca, i ugroženo zdravlje tisuća ljudi, onda i kazna mora biti odgovarajuća. EU može savjetovati države članice kako ojačati balans između štete i kazne, ali je na državama da odrede kolike će te kazne biti. U postupku donošenja je prijedlog novog EU mehanizma – kolektivnih tužbi na razini cijelog EU-a, da se potrošači iz više država mogu ujediniti u nekoj tužbi, i tako biti jači. I nacionalne vlasti imaju jake alate s kojima mogu djelovati. Vlade i parlamente ohrabrujem da budu aktivni u prenošenju naših prijedloga na nacionalne razine, ali i da potrošačke i nevladine udruge još i više ojačaju.

EU sustav alarmiranja

Hrvatska u Europolovoj akciji razotkrivanja prevara s hranom sudjeluje od 2014. godine, no svaki put uključujući samo Carinu, ne i veterinarsku odnosno sanitarnu inspekciju. Je li to dovoljno jer se ovdje na tržnice i u trgovine tijekom Europolove akcije dosad nije ulazilo?

– Sve ovisi o konkretnom slučaju – ako on zahtijeva i veterinarsku odnosno sanitarnu inspekciju, onda ih treba angažirati. Moraju postojati jasne indicije kad i gdje koja inspekcija treba biti uključena u istragu. Ako postoje naznake da će neka prevara s hranom dovesti do štete, države moraju odmah pokrenuti EU sustav alarmiranja, koji će onda odlučiti hoće li se djelovati zajednički, na razini EU-a, kao što je, primjerice, bio slučaj prošloga ljeta s jajima kontaminiranim fipronilom, insekticidom zabranjenim u uzgoju životinja za prehranu ljudi. Imamo vrlo učinkovitu suradnju na razini EU-a, a na državama-članicama je da odluče koliko će i kojih kapaciteta uključiti u zajedničkim akcijama. Zahvaljujući dobroj suradnji, godišnje bude otkriveno više od 150 prevara s hranom.

Kontaminirana jaja su ipak, tjednima bila u prodaji u Nizozemskoj, Švicarskoj, Francuskoj i još nekim državama?

– Pitanje bi trebalo biti obrnuto – kako je moguće da smo u samo tjedan dana uspjeli s tržišta povući 60 milijuna jaja? Svakog dana na policama EU-a bude 300 milijuna svježih jaja, u sedam dana, znači, na policama bude 2,1 milijarda jaja! Kad smo preko sustava obavješćivanja primili obavijest o kontaminaciji jaja na dvije farme, u jednom smo tjednu povukli 60 milijuna jaja. Molim vas, recite mi, je li to bilo efikasno? Kad sam nedavno ovaj slučaj predstavljao Kinezima, koji od Europe žele preslikati sustav alarmiranja potrošača, nisu mogli vjerovati tim rezultatima, i činjenici da možemo slijediti svako jaje u prodaji. Prevare s hranom imaju tradiciju od »samo« pet tisuća godina, iluzorno je očekivati da će ikad biti iskorijenjene, no možemo biti zadovoljni jer smo u stanju u času s tržišta čak 28 država maknuti toliku količinu hrane. To je zato što imamo jako dobar, snažan detekcijski sustav koji prati trag hrane, a svatko je u lancu opskrbe – od farme do police u trgovini – odgovoran. Tko god od njih dobije bilo kakvu informaciju, ili otkrije da postoji neki problem, dužan je, pod prijetnjom visokih kazni ako to ne učini, obavijestiti druge u lancu da se nešto loše zbiva. Sistem radi jako dobro i učinkovito.

Cjepiva djeluju

Dvadesetak djece u Hrvatskoj oboljele od spinalne mišićne atrofije još uvijek čeka lijek, Spinrazu. Zar taj trošak ne bi trebao biti prioritet?

– Da, postoje alati koji mogu pomoći liječenju u takvim slučajevima rijetkih bolesti. European Reference Networks stručnjacima i centrima u različitim državama pomaže da se povežu, i dijele znanje, pa tako i kad su rijetke bolesti u pitanju; da osiguravaju potreban tretman tamo gdje je on potreban.  Djeluje u svim EU državama, uključuje više od 300 bolnica, više od 800 centara, pa tako i u Hrvatskoj, preko kojih se može organizirati liječenje. Moj je prijedlog – surađujte, prikupite informacije iz drugih zemalja, razmotrite kako jeftinije, ujedinjeno s drugim državama, kupovati lijekove.

Kao liječnik, upozoravate na posljedice necijepljenja djece od zaraznih bolesti, koje odnose sve više malih života. S druge strane, kako ipak utješiti roditelje čija su djeca oboljela od nuspojava cjepiva?

– Cjepiva djeluju, roditelji ne smiju vjerovati onima koji šalju pogrešne informacije o tome! Cjepiva podliježu vrlo strogim provjerama i pravilima, kontrolira se apsolutno svako cjepivo na tržištu. Svaki lijek na svijetu ima svoje nuspojave, i one nisu specifične samo za cjepiva. Zato je važno sve te nuspojave registrirati. Možete li vjerovati da djeca umiru samo zato što su njihovi roditelji odlučili ne cijepiti ih? To je nedopustivo. Djeca ne mogu odlučivati za sebe, ali ni roditelji ne smiju, pod utjecajem pogrešnih informacija, donositi pogrešnu, fatalnu odluku.