Reforma pomorskog zakonodavstva

VLADAJUĆI SPREMAJU IZMJENE ZAKONA: Koliko će plaže biti dostupne građanima nakon što ih daju pod koncesiju?

Jagoda Marić

snimio Marko Gracin

snimio Marko Gracin

Mini legalizacija dogodit će se i kad su u pitanju objekti na pomorskom dobru, no naši sugovornici iz Ministarstva kažu da će se dopustiti legalizacija objekata koji nisu suprotni prostornim planovima i koji imaju »pomorsku« svrhu, poput mula, mandrača ili riva. Legalizacija kuća za odmor na pomorskom dobru neće biti dopuštena.



ZAGREB – Čak 21 godinu u Hrvatskoj je na snazi bio, i to bez ikakvih izmjena i dopuna, Zakon o lučkim kapetanijama, što je rijetkost u državi u kojoj su se pojedini zakoni mijenjali i više od 20 puta. Vlada je Saboru nedavno predložila novi, ali istovremeno u sklopu reforme pomorskog zakonodavstva Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema i novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te izmjene zakona i dopune Pomorskog zakonika koje su već, preko e-savjetovanja, u javnoj raspravi. S ta tri prijedloga, kako ističu u Ministarstvu, želi se podići konkurentnost pomorskoga gospodarstva, digitalizacija pomorskog sudstva, podizanje razine sigurnosti plovidbe i zaštite mora te učinkovito upravljanje pomorskim dobrom.


Koliko za javnost?


Upravo je zakon o pomorskom dobru ono što će vjerojatno najviše zainteresirati i političku scenu i hrvatsku javnost, posebice u onom dijelu koji se tiče dodjela koncesija i dozvola za korištenje plaža, ali i legalizacije nelegalne gradnje.


Osim što odluka o određivanju granica pomorskog dobra, koje ostaje opće dobro od posebnog interesa za Hrvatsku, prelazi na županije, novi bi zakon trebao na lokalne jedince spustiti odlučivanje o dodjeli koncesija za plaže. Nekoliko je odluka o dodjeli koncesija za plaže, što je trenutno u nadležnosti županija, izazvalo otpor općinskih vlasti i lokalnog stanovništva, a najpoznatiji je bolski slučaj, pa se sada ide prema tome da odluku donosi lokalna vlast, odnosno općina ili grad na čijem se teritoriju nalazi plaža koja se daje u koncesiju.




Uz to, u zakonu će se odrediti i da dio plaže i nakon davanja koncesije mora ostati otvoren za javnost. Iako se razmišljalo da to bude 30 posto plaže, to će se vjerojatno još vagati jer bi to bio, kako kažu naši sugovornici, poprilično velik postotak za plaže koje se daju u koncesiju kampovima koji se nalaze tik do obale. Koliki god na kraju postotak bio, koncesionar će morati ostaviti dio plaže otvorenim za ulazak građana koji za to neće plaćati nikakvu naknadu, primjerice za ležaljke.



Jedan od glavnih ciljeva zakona o lučkim kapetanijama je osigurati reakciju u slučajevima spašavanja u okviru »zlatnog sata«, za što je plan obnoviti flotu lučkih kapetanija s 15 novih brodica. Do postizanja tog cilja »zlatnog« sata, najviše će se napretka morati učiniti u južnoj Dalmaciji, napominju naši izvori, dok je tom cilju Hrvatska najbliže na sjevernom Jadranu. Upravo će na jugu biti presudno i uvođenje helikopterske službe koja će se razvijati s vojskom, a obavljat će poslove i hitne pomoći. Prema podacima resornog ministarstva u prošloj su godini bile 1.352 pomorske nesreće i nezgode, u kojima su u 94,5 posto slučajeva sudjelovale jahte i brodice, a u 454 akcije traganja i spašavanja na moru spašeno je 765 osoba i 254 plovna objekta.



Lokalne će vlasti osim koncesija moći i dalje davati dozvole za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali će se i one morati odobravati putem natječaja, posebice ako je riječ o ograničenom broju dozvola koje se mogu dati za određenu djelatnost. Zakonom će se tek odrediti koje će koncesije i dalje, posebice ako je riječ o gradnji gospodarskih objekata, davati županije. Ipak, plaže će se i bez javnog natječaja moći dodjeljivati u koncesiju turističkim tvrtkama i kampovima koji su povezani s njima.


Ojačati inspekcije


Mini legalizacija dogodit će se i kad su u pitanju objekti na pomorskom dobru, no naši sugovornici iz Ministarstva kažu da će se dopustiti legalizacija objekata koji nisu suprotni prostornim planovima i koji imaju »pomorsku« svrhu, poput mula, mandrača ili riva. Legalizacija kuća za odmor na pomorskom dobru neće biti dopuštena i nakon tog projekta država bi zapravo trebala snažnije krenuti u njihovo uklanjanje. Plan je ojačati i inspekciju pomorskog dobra, posebice angažiranjem više pravnika, a ne pomoraca, a u toj je službi trenutno tek pet inspektora i teško mogu raditi posao na cijeloj obali.


Zakon bi trebao omogućiti u tri godine digitalizaciju svih usluga, a sve poslove upisa brodova i jahti u međunarodnoj plovidbi rješavalo bi se u roku od 72 sata. Tako je i pomorskim zakonikom predviđeno uvođenje centraliziranog elektroničkog upisnika brodova, cilj je privući i velike jahte na upis u hrvatski upisnik, pa će se omogućiti sudjelovanje jahti u porezu po tonaži, čime bi Hrvatska postala privlačnija strancima, što bi značilo i »zimovanje« tih jahti u Hrvatskoj. Koliko bi to novih poslova za domaću posadu, ali i prihoda donijelo, govori možda i činjenica da 80 posto godišnjih troškova za jahte otpada na vrijeme dok su one na »zimovanju«.



Od naknada za dozvole novac će se ravnomjerno dijeliti između županije i grada ili općine. Dosad županije nisu sudjelovale u raspodjeli tih sredstava. Koncesijsku naknadu dijelile su na tri jednaka dijela država, županija i općina. Prema prijedlogu koji je trenutno u igri lokalne vlasti dobivale bi 35 sredstva, isto toliko pripalo bi i županiji, država bi dobivala 20 posto, dok bi deset posto išlo u Fond za pomorsko dobro, koji bi se koristio za brigu o pomorskom dobru. Kako država od koncesija na pomorsko dobror ubere godišnje oko 150 milijuna kuna, taj bi fond imao proračun od oko 15 milijuna kuna.



Pomorski zakonik donosi i još povoljnije uvjete za pomorce koji su, ako su 183 dana i međunarodnoj plovidbi, oslobođeni poreza na dohodak. U to vrijeme bi im se uračunavalo i vrijeme provedeno na liječenju ili bolovanju, stručna izobrazba u Hrvatskoj, prestanak ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, otmica i zatočeništvo.