Rasprava o mirovinskim zakonima

VLADA NE MISLI ODUSTATI Željezničari najavljuju prosvjed zbog rezanja beneficiranog radnog staža

Gabrijela Galić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Unatoč razgovorima koji su vođeni sa svim predstavnicima radnika koji imaju pravo na beneficirani staž, Vlada nije odustala od prvotnog prijedloga u kojem se većini zanimanja taj staž smanjuje prosječno za dva mjeseca



ZAGREB Željezničari bi  mogli prosvjedovati jer im se novim zakonom o beneficiranom radnom stažu, odnosno prijedlogom zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, smanjuje stupanj povećanja staža.


Unatoč razgovorima koji su vođeni sa svim predstavnicima radnika koji imaju pravo na beneficirani staž, Vlada nije odustala od prvotnog prijedloga u kojem se većini zanimanja taj staž smanjuje prosječno za dva mjeseca.


Brodogradnja i željeznica sustavi su u kojima najviše radnika ostvaruje to pravo, te je u brodogradnji on propisan za nešto više od 2,5 tisuća radnika, a na željenici 2,4 tisuće radnika.




U brodogradnji će stupanj povećanja staža smanjiti za preko 1,4 tisuće radnika – primjerice brodomonterima, brodoskelarima, elektrozavarivačima, plinskim rezačima i ravnačima brodskih elemenata na predmontaži i montaži brodskog trupa povećani staž smanjit će se s tri na dva mjeseca te će biti izjednačeni s brodobravarima, brodocjevarima, brodoizolaterima.


Radnici na čišćenju hrđe i premazivanju elemenata u trupu više neće imati četiri nego dva mjeseca benefciranog staža, odnosno na godinu dana efektivnog staža dodat će im se dva mjeseca.


No, iako su sindikati brodograditelja odavno poručili da im je neprihvatljivo rezanje beneficiranog staža u toj djelatnosti u kojoj radnici rade u ekstremnim uvjetima, a riječ je i o deficitarnim zanimanjima, resorno ministarstvo argumente nije prihvatilo.


»Tražili smo analizu na osnovu koje su tražili smanjenje beneficiranog radnog staža za radnike na željeznici. Nismo je nikada dobili«, veli Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske, dodajući kako se uvjeti rada na domaćoj željeznici nisu promijenili da bi se beneficirani radni staž radnicima smanjivao.


Naime, na željeznici bi od preko 1,4 tisuće radnih mjesta s benefiriranim radnim stažem, samo 200-tinjak skretničara trebalo zadržati sadašnji model prema kojem imaju dva mjeseca staža s povećanim trajanjem. Stoga, Maršić ističe kako će zainteresirani sindikati na željeznici zasigurno organizirati prosvjede zbog beneficiranog radnog staža.


Zakon kojim se za većinu od 25 tisuća radnika koji imaju pravo na staž s povećanim trajanjem, taj dodatni staž smanjuje, jedan je od pet zakona iz mirovinskog paketa kojeg je resorno ministarstvo uputili u javnu raspravu. Zainteresiranoj javnosti dano je svega tri tjedna da o zakonima koji reguliraju budućnost svih onih koji su sada u svijetu rada i koji će tek na tržište ulaziti, izrazi svoje mišljenje.    


Kako Vlada procjenjuje, promjene u sustavu beneficiranog radnog staža iduće godine smanjit će rashod mirovinskog sustava za oko milijardu kuna, dok bi za dvije godine smanjenje bilo čak tri milijuna kuna, a u 2021. čak šest milijuna kuna.


Međutim, daleko veći gubitak bit će na prihodovnoj strani pa će se zbog izmjena u beneficiranom radnoj stažu prihodi od doprinosa u idućoj godini smanjiti za čak 36 milijuna kuna, a u narednim godinama za po 39 milijuna kuna.


No, u Vladi su optimistični pa se nadaju da će pozitivne efekte na gospodarstvo ostvariti  predviđeno smanjenje prosječnoga dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osiguranike, a koji se plaća na teret poslodavca.