Novi poziv

VISIA CROATICA Bi li građani vodili Imunološki zavod bolje od države?

Ljerka Bratonja Martinović

arhina NL

arhina NL

Po modelu u kojem svaki ulagač ima jednako pravo glasa, a dobit se dijeli razmjerno ulogu, Visia Croatica smatra da bi vodila IMZ efikasnije od države



Visia Croatica, građanska inicijativa koju je Milanovićeva vlada svojedobno odbila kao jedinog ponuđača za kupnju Imunološkog zavoda, ne odustaje od plana preuzimanja IMZ-a ulozima građana i investitora. Po već razrađenom modelu komanditnog društva, gdje svaki ulagač ima jednako pravo glasa neovisno o tome koliko je novca uložio, a dobit se dijeli razmjerno ulogu, Visia Croatica vodila bi Imunološki efikasnije od države, a bolje skrbila o strateškom interesu države, tvrde u toj inicijativi.


Obnovom proizvodnje u Imunološkom zavodu trenutačno se bavi zajedničko povjerenstvo Vlade i Grada Zagreba, nakon što je pred tjedan dana postignut dogovor da će država i Grad Zagreb u jednakim omjerima uložiti novac u spas IMZ-a. Predstavnici Visie Croatice još od siječnja, kako tvrde, o temi oživljavanja IMZ-a razgovaraju s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, ministrom državne imovine Goranom Marićem te drugim dužnosnicima u resornim ministarstvima. Rješenje koje predlažu osiguralo bi, uvjeravaju, ostvarenje strateških ciljeva u javnom zdravstvu – pouzdanu opskrbu domaćeg tržišta sigurnim i kvalitetnim imunobiološkim lijekovima iz naše krvi u vlastitoj proizvodnji, zadržavanje strateške djelatnosti u rukama naroda i države, očuvanje tradicije, naziva i intelektualnog vlasništva Imunološkog zavoda te održivo poslovanje bez odljeva proračunskog novca.


Proizvode gubitke


Umjesto 40 milijuna eura, koliko bi po procjeni ministra Kujundžića trebalo uložiti u novu tvornicu, Visia Croatica izgradila bi novi pogon za 30 milijuna eura, a dodatnim ulaganjem od 10 milijuna kuna osposobila bi postojeći pogon da u najkraćem roku dobije proizvodnu dozvolu i započne s proizvodnjom na sadašnjoj lokaciji. Riječ je o sustavu za farmaceutsku vodu, na čiju je obnovu već uludo utrošeno 30-tak milijuna kuna. Kujundžić o tome i ne razmišlja, već početak proizvodnje locira tek u novu tvornicu, na što će se čekati najmanje tri godine.




– Imunološki zavod je potpuno propao, već godinama umjesto imunobioloških lijekova proizvodi gubitke, a javni novac troši za isplatu nezarađenih plaća. Od tvrtke koja je držala 13 posto svjetske proizvodnje virusnih cjepiva došli su do dna, pa danas imaju 103 milijuna kuna duga, nekretnine pod hipotekom, izgubljene proizvodne dozvole, neriješeno vlasništvo… Na tako toksičnim temeljima suludo je razmišljati o gradnji održivog poslovnog sustava, upozorava Zoran Kalinić, jedan od članova Inicijative.


Model koji zagovaraju je stvaranje novog Imunološkog zavoda kao komanditnog društva. Poslovnu su strategiju predočili nadležnim ministarstvima, a istodobno pregovaraju s potencijalnim investitorima. Među njima bi, kažu, mogao biti i Grad Zagreb ako to želi, ali bi ulagao u tvrtku na zdravijim temeljima od postojećih.


Cjepiva bez igle


– Već nas tjednima zovu komanditori koji nisu podigli novac uplaćen za kupnju IMZ-a i traže od nas da nešto poduzmemo – kaže Kalinić, koji vjeruje da bi se, nakon što su pred dvije godine pokazali veliki interes za njihovu akciju, građani i sada uplatama od 20 kuna pa naviše uključili u kupnju IMZ-a.


Visia Croatica za prijavu na natječaj 2015. godine prikupila je, podsjetimo, više od pet milijuna kuna, a u akciju se uključilo više od 16.000 ljudi. Dio njih povukao je svoje uloge kad je prodaja IMZ-a zaustavljena, a dio je ostavio ulog za slučaj da se država odluči na novu privatizaciju IMZ-a.


– Očekujemo da bi se na novi poziv javilo najmanje 100.000 građana, a mogla bi se uključiti i tijela javne vlasti, udruge, strukovne komore… Cilj nam je da povjerenstvo za IMZ razmotri naš model, jer je to model koji ne traži nikakvo ulaganje iz proračuna, a IMZ-u donosi razvoj i dobit – veli Kalinić.


Novi bi Imunološki zavod, ističe, osim proizvodnje krvnih komponenti, virusnih i bakterijskih cjepiva, ponovno proizvodio interferon i druge proizvode za domaće i svjetsko tržište. Obnovili bi istraživanje i razvoj, a jedna od ideja je razviti revolucionarna cjepiva bez igle i druge inovativne imunobiološke lijekove i postupke. U takvom scenariju, tvrdi Kalinić, Imunološki zavod imao bi sjajnu perspektivu. I na kraju, u Inicijativi jamče potpunu zaštitu državnih interesa, jer bi u upravi i u nadzornom odboru uz njih sjedili predstavnici Vlade i Grada Zagreba. U skupštini bi 50 posto glasova imali komanditori Visije Croatice, 26 posto država, a 24 posto institucije i udruge, a strateške odluke donosile bi se većinom od 75 plus jedan glas.