Hrvatsko gospodarstvo raste

VELIKA ANALIZA RASTA BDP-a: Turizam je “pogurao” potrošnju najviše u zadnjih – deset godina

Jagoda Marić

Rast je rezultat dobre sezone, ali i povećanja domaće potrošnje zbog poreznog rasterećenja plaća / Foto Marko GRACIN

Rast je rezultat dobre sezone, ali i povećanja domaće potrošnje zbog poreznog rasterećenja plaća / Foto Marko GRACIN

Isti, ili možda nešto i veći rast, zbog rezultata u turizmu, mogao bi biti i u trećem kvartalu ove godine, tako da bi se u konačnici mogle ostvariti Vladine prognoze o rastu BDP-a od 3,2 posto u 2017. godini, smatra ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Naše sugovornike iz Vlade zabrinjava usporavanje rasta industrijske proizvodnje, odnosno slabljenje njezinog pozitivnog utjecaja na stope gospodarskog rasta



ZAGREB – Državni zavod za statistiku objavit će u srijedu prve procjene rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine i po svemu sudeći tu neće biti nikakvih iznenađenja. Većina analitičara, ali i članova Vlade s kojima smo razgovarali očekuje da će rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, biti tri posto. Uz to, Hina je objavila anketu u kojoj je razgovarala sa sedam makroekonomista na osnovu čijih su procjena došli do prosječnog rasta od tri posto. Makroekonomisti koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjuju stope rasta od 2,8 do 3,4 posto.


Ako se sve to prognoze ostvare, gospodarstvo će rasti snažnije nego u prvom tromjesečju kad je stopa rasta bila 2,5 posto, a značit će to i 11 uzastopno tromjesečje rasta BDP-a.


Porasla maloprodaja


– Rast hrvatskog gospodarstva bit će u okvirima kakve imaju slične zemlje poput Španjolske ili Portugala, u kojima je rast BDP-a uvelike ovisan o turizmu. U Španjolskoj je u drugom kvartalu BDP rastao po stopi od 3,1 posto, u Portugalu 2,8 posto. Tako će biti i u Hrvatskoj, mislim da možemo očekivati rast od tri posto – procjenjuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.




Kad se spominje utjecaj osobne potrošnje na rast BDP-a, Lovrinčević ističe da treba voditi računa da je i u tom slučaju prisutan utjecaj turizma, jer se procjena osobne potrošnje temelji na podacima iz maloprodaje, a tu se ne radi razlika u potrošnji domaćih i inozemnih kupaca. Tomu u prilog ide i činjenica da je u drugom tromjesečju ove godine maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a da je u lipnju zabilježen rast od 7,8 posto, što je najviše u posljednjih 10 godina.


On vjeruje da će isti, ili možda i nešto veći rast, zbog rezultata u turizmu, biti i u trećem kvartalu ove godine, tako da bi u konačnici na kraju godine mogao biti približan Vladinim prognozama o rastu BDP-a od 3,2 posto za cijelu 2017. godinu.



Rast BDP-a u Europskoj uniji u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, prema procjenama Eurostata, je 2,3 posto, s tim da je on u zemljama eurozone nešto lošiji i iznosi 2,2 posto. U odnosu na prvi kvartal, rast u EU-u je 0,6 posto, dok je u eurozoni 0,5 posto.


U drugom kvartalu, među zemljama koje su već objavile podatke, najsnažniji rast, u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, ima Rumunjska i to od 5,8 posto. Slijedi Latvija gdje je BDP rastao 4,8 posto, te Češka s rastom od 4,5 posto. Stope rasta veće od četiri posto bilježi još Poljska gdje je u drugom kvartalu, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast bio 4,4 posto.


Prema podacima Eurostata najniže stope rasta u drugom kvartalu imaju Belgija od 1,4 posto, Finska i Velika Britanija gdje je gospodarstvo raslo po stopi od 1,7 posto, te Francuska s 1,8 posto.



Na toj procjeni rasta Vlada je temeljila i ovogodišnji proračun kojeg je donijela u prosincu prošle godine, no tu je procjenu sačinila bez utjecaja krize u Agrokoru na domaće gospodarstvo, ali i njegov rast. Tako je primjerice zbog utjecaja Agrokora Europska komisija za Hrvatsku smanjila procjenu rasta ovogodišnjeg BDP-a s 3,1 na 2,9 posto. U HNB-u su procijenili da će utjecaj Agrokora na rast BDP-a u ovoj godini biti oko 0,3 posto, a da bi rast BDP-a u 2017. godini ipak mogao biti oko tri posto. Lovrinčević upozorava da bi Agrokor, odnosno raspetljavanje krize u tom koncernu, mogao imati puno veći utjecaj na kretanje BDP-a u sljedećoj godini.


– U ovoj godini se osim kratkog perioda početkom travnja, kad je Agrokor bio u blokadi, ništa značajnije nije dogodilo, jer je tvrtka pokretanjem postupka izvanredne uprave završila u svojevrsnoj induciranoj komi, i mjesecima se ništa ne događa. No, na jesen će početi objave bilanci i vidjet ćemo kako će to utjecati na gubitke u financijskom sektoru i kod Agrokorovih dobavljača. Stvari će se tada početi raspetljavati, valjda ćemo vidjeti i u kojem smjeru ide restrukturiranje i to će sve sigurno imati utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, što će se osjetiti na kraju ove i početkom sljedeće godine – prognozira Lovrinčević.


Vlada oprezna


Napominje i to da je pitanje i kako će se razriješiti stanje u Agrokorovim tvrtkama izvan Hrvatske, što će biti sa sudskim sporovima i arbitražama koje se pokreću i najavljuju, a to će pak osim na Agrokor imati utjecaja i na domaće tvrtke koje su njegovi dobavljači.


U Vladi pak o prognozama, prije nego što ih objavi Državni zavod za statistiku, nitko službeno ne želi govoriti, no oni vjeruju da će se procjene od oko tri posto u drugom tromjesečju ove godine ostvariti. Što se tiče cijele godine još su oprezniji, ali većina naših sugovornika smatra da će, zahvaljujući dobroj sezoni, ali i povećanju domaće potrošnje zbog poreznog rasterećenja plaća, rast biti otprilike na razini onog kojeg je Vlada istaknula u proračunskim planovima.


– Mi smo procjenu rasta kod izrade proračuna radili konzervativnom metodom, naravno da tada, koliko god smo bili oprezni, nismo mogli predvidjeti što će se sve događati u Agrokoru. Oprezni smo kad je stanje u toj kompaniji u pitanju, pa zato smo i išli na poseban zakon, kako se ne bi prelilo u cijelo gospodarstvo, ali vjerujem da ćemo do kraja godine ipak imati rast BDP-a koji jamči da će se ostvariti proračunski planovi, prvenstveno oni koji se tiču smanjenja deficita i javnog duga – kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.


Kasnili u oporavku


Dodaje i da je nedavno ministar financija Zdravko Marić objavio da su proračunski prihodi u skladu s planom, što sugerira da po tom pitanju ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja.


Ako su naši sugovornici iz Vlade zbog nečeg nezadovoljni, onda je to – kako i sami priznaju – prije svega činjenica da usporava rast industrijske proizvodnje, odnosno slabi njezin pozitivan utjecaj na tope gospodarskog rasta. Lani je primjerice industrijska proizvodnja rasla po stopi od pet posto, u odnosu na 2015. godinu, dok je u prvom polugodištu ove godine njezin rast usporio na 2,1 posto, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.


– Nitko ne kaže da je loše to što raste potrošnja, to što imamo rekordnu turističku sezonu i što to pozitivno utječe na stope rasta, a samim time ni na javne financije. Ali još je bolje kad raste industrijska proizvodnja, kad je na njezinom rastu i izvozu temeljen rast BDP-a. Svi znamo da je kriza kod nas trajala šest godina, da smo kasnili u oporavku za sličnim zemljama upravo zbog toga što nam je prije krize rast bio jače utemeljen na potrošnji, a manje na proizvodnji. Zato nam je trebalo i dulje da se počnemo oporavljati – kaže jedan naš sugovornik iz Vlade. Zaključuje tako da promjena strukture domaćeg gospodarstva, koja se najbolje vidi i na utjecaju potrošnje i industrijske proizvodnje na rast BDP-a, mora i dalje biti prioritet svake hrvatske Vlade.