Ustavni sud ukinuo je prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

No, ta odluka ne znači da Sanader izlazi iz istražnog zatvora, jer je osim ovih slučajeva nepravomoćno osuđen i u slučaju Fimi media.

Kao ključne propuste u ukinutim presudama bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Hypo i INA-MOL Ustavni je sud istaknuo da, među ostalim, niži sudovi nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen zbog ratnog profiterstva te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona, dok u slučaju primanja mita od mađarskog MOL-a nije kvalitetno obrazloženo Sanaderovo svojstvo “službene osobe”, kao ni ocjena da su ugovori koje je Vlada sklopila s MOL-om protivni interesima Republike Hrvatske.

U opsežnoj odluci u kojoj na 187 stranica obrazlaže zbog čega je srušio presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu, zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a, Ustavni je sud zaključio da nije nadležan odlučivati o Sanaderovoj krivnji, jer to mogu učiniti samo kazneni sudovi, već jesu li u prvom suđenju nekada najmoćnijem hrvatskom političaru bili poštovani zakonski okviri te “osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite”.

“Ova odluka, kojom se ukidaju presude kaznenih sudova u slučaju Hypo i INA-MOL, ne smije se uzimati kao dokaz da je podnositelj bio žrtva političkog progona ili sudskog konformizma, kao što se neosnovano tvrdi u ustavnoj tužbi”, objavio je Ustavni sud u ponedjeljak poslijepodne.

Svojom odlukom Ustavni je sud ukinuo pravomoćnu presudu iz lipnja prošle godine kojom je Sanader u slučaju Hypo i INA-MOL osuđen na osam i pol godina zatvora, ali i prvostupanjsku presudu na 10 godina koju je u studenom 2012. donio zagrebački Županijski sud koji će Sanaderu ponovno suditi za ista nedjela.

Ratno profiterstvo, zastara i pravilo blaže kazne u slučaju Hypo

Podsjećajući da je Sanader osuđen zbog zlouporabe položaja i ovlasti s obilježjima ratnog profiterstva Ustavni sud podsjeća na Ustavne odredbe, ali i opće pravilo materijalnog kaznenog prava da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno. “Samo ako se nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, zakon jedanput ili više puta izmijeni primjenjuje se zakon koji je blaži odnosno najblaži za počinitelja. Obrazloženja sudskih presuda moraju sadržavati ozbiljne, dostatne i relevantne razloge iz kojih je moguće s izvjesnošću utvrditi je li pravilo blažeg zakona u svakom pojedinom slučaju poštovano”, ističu u odluci.

Podsjećaju da u prvostupanjskoj presudi ne postoji obrazloženje razloga zbog kojih je na suđenju pred zagrebačkim Županijskim sudom primijenjen Kazneni zakon iz 1997. umjesto iz 1991. koji je bio na snazi kada je Sanader navodno primio proviziju od Hypo banke dok je posredovao kako bi Hrvatska dobila povoljniji kredit za kupnju diplomatskih predstavništava u inozemstvu. Također, ni Vrhovni sud nije obrazložio zbog čega je “primjenjujući pravila blažeg zakona” stavio u odnos Kazneni zakon iz 2011. prema zakonu iz 1997. ali ne i prema zakonu iz 1991. godine, čime su, po mišljenju Ustavnog suda, povrijeđena dva članka Ustava.

Navode da niti jedan sud nije ispitao je li zlouporabe položaja i ovlasti za koje je Sanader osuđen u slučaju Hypo bila u zastari kada je promjenama Ustava donesena odredba o nezastarjevanju ratnog profiterstva. Time su “propustili utvrditi je li uopće postojala pravna mogućnost kaznenog progona, suđenja i penalizacije podnositelja za slučaj Hypo” jer da je na dan spomenutih promjena Ustava za temeljno nedjelo nastupila zastara “ne bi bilo pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva”.

Dodaju i da oba suda nisu ispitala jesu li u slučaju Hypo ostvarena “nesrazmjerna” imovinska korist kao rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja koja, među ostalim, “čini bitno obilježje kaznenog djela ratnog profiterstva”.

Sporno određenje Sanadera kao službene osobe u slučaju INA-MOL

Prvo pitanje koje je Ustavni sud osporio u dijelu presude Sanaderu za primanje 10 milijuna eura mita kako bi mađarskom MOL-u omogućio prevlast u hrvatskoj naftnoj kompaniji je definicija predsjednika Vlade i stranke kao službene osobe.

“U slučaju INA-MOL, prvi put u hrvatskoj pravnoj povijesti, optužena je i osuđena osoba koja je obnašala dužnost predsjednika Vlade”, a kako je to bio prvi takav slučaj kazneni sud, po mišljenju Ustavnog suda, “bio je dužan protumačiti i obrazložiti razloge” zbog kojih smatra da predsjednika Vlade treba podvesti pod zakonski članak u kojem se taksativno navode državni dužnosnici koji mogu imati svojstvo “službene osobe”, iako u njemu predsjednik Vlade nije naveden.

“Imajući u vidu da je riječ o kaznenopravnom području, ne može biti samorazumljiva, a ponajmanje ustavnopravno opravdana, ovlast tijela kaznenog progona i kaznenog suda da automatski podvode pod članak 89. stavak 3. KZ-a/97 državne dužnosnike koji u njemu nisu navedeni, a da se o tome u sudskoj presudi ne navede ni jedna riječ, osobito stoga što je svojstvo ‘službene ili odgovorne osobe’ konstitutivno obilježje bića kaznenog djela primanja mita”, stoji u obrazloženju.

Dodaju i da je Sanaderova prava povrijeđena i kada je osuđen za radnje koje je u slučaju INA-MOL “poduzimao kao tadašnji predsjednik političke stranke, iako predsjednik političke stranke nije i ne može biti ‘službena osoba'” u smislu navedenog zakonskog članka.

“S ustavnopravnog aspekta, poistovjećivanje državnih i stranačko-političkih funkcija nije dopušteno u višestranačkom demokratskom sustavu (članak 3. Ustava) jer briše razliku između državne i stranačke politike”, zaključio je Ustavni sud, ističući da je Sanaderu time “povrijeđeno ustavno pravo na pravnu utvrđenost kaznenog djela primanja mita” u dijelu slučaja INA-MOL koji se odnosi na podnositeljeve radnje kao predsjednika političke stranke.

Štetnost ugovora s MOL-om nije sporno pitanje u kaznenom postupku

Ustavni je sud zaključio i da u “kaznenim postupcima u kojima se predsjedniku Vlade sudi za korupcijsko djelo primanja mita kako bi utjecao na sklapanje nekog pravnog posla iz nadležnosti Vlade, pitanje je li taj pravni posao bio ‘protivan interesima Republike Hrvatske’ nije ‘sporno pitanje’ koje se treba dokazivati u kaznenom postupku”.

U kaznenom postupku potrebno je “dokazati postojanje korupcijskog sporazuma, to jest da je predsjednik Vlade primio mito ili obećanje mita kako bi utjecao na sklapanje konkretnog pravnog posla iz nadležnosti Vlade. S obzirom na ustavni položaj i funkcije predsjednika Vlade, time bi bilo dokazano i da je taj pravni posao protivan interesima Republike Hrvatske”, zaključio je Ustavni sud.

“Dokazivanjem u kaznenom postupku da su sklopljeni ugovori između Vlade i MOL-a bili protivni interesima Republike Hrvatske, ne uzimajući istodobno u obzir zaštićeno područje interesa Republike Hrvatske koje je odredio Zakon o privatizaciji INA-e (pri čemu se sudovi nisu bavili ni pitanjem je li djelovanje Vlade bilo zakonito odnosno jesu li sporni ugovori bili protivni tom zakonu), sudovi su u slučaju INA-MOL nepotrebno otvorili pitanja poput ovih: smiju li se tijela kaznenog pravosuđa na opisani način miješati u ustavne zadaće zakonodavne i izvršne vlasti (članak 4. Ustava), i gdje završava kaznena odgovornost za primanje mita predsjednika Vlade, a započinje politička odgovornost Vlade za sklapanje spornih ugovora (članak 112. Ustava)”, ističe Ustavni sud.

Dodaju i da je “osim što je značio instrumentalizaciju državnog interesa radi dokazivanja individualne krivnje optuženika za primanje mita”, takav pristup stvorio snažan vanjski dojam da se predsjedniku Vlade stavlja na teret i posebno težak krimen – “svjesno postupanje protivno interesima Republike Hrvatske. Međutim, treba uzeti u obzir da se podnositelja u slučaju INA-MOL nikada nije teretilo ni za jedno drugo kazneno djelo osim primanja mita. Štoviše, tijelo kaznenog progona odustalo je od optužbe da je podnositelj u slučaju INA-MOL počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti predsjednika Vlade. Istodobno, međutim, tijelo kaznenog progona ostalo je u optužnici (u kojoj je bilo navedeno samo djelo primanja mita) kod činjeničnog opisa djela kako je ono bilo prikazano u nalogu o provođenju istrage (u kojem su bila navedena dva djela, to jest i primanje mita i zlouporaba položaja i ovlasti)”, ustvrdio je Ustavni sud.

‘Kompromitiran cijeli dokazni postupak’, odluka bez utjecaja na arbitražu

Zaključuju i da je “dokazivanje konkretnog kaznenog djela primanja mita (preko dokazivanja da su ugovori Vlade i MOL-a protivni interesima Republike Hrvatske) bilo postavljeno tako da je na kraju bio kompromitiran dokazni postupak kao cjelina, do stupnja koji se mora kvalificirati kao povreda podnositeljevog prava na pravično suđenje”.

Ustavni je sud zaključio i da “s obzirom na opisanu kompromitiranost cjelokupnog dokaznog postupka, u ustavnosudskom postupku nije bilo potrebe baviti se prigovorima podnositelja vezanima uz prihvaćanje i ispitivanje pojedinih dokaza u provedenom kaznenom postupku”.

Najviše pravosudno tijelo dotaklo se i arbitraže u sporu hrvatske države i MOL-a navodeći da “odluke domaćih sudova, uključujući one Ustavnog suda, općenito ne bi mogle imati utjecaja na arbitražne postupke koje Republika Hrvatska pokreće ili vodi u području međunarodnog trgovačkog prava. Opće je načelo da arbitražna sudišta nisu vezana pravomoćnim presudama domaćih sudova, pa ni odlukama nacionalnih ustavnih sudova, jer te presude i odluke arbitražna sudišta smatraju činjenicama. Ta sudišta sama procjenjuju stvar u predmetu koji rješavaju”, smatra Ustavni sud.

Ustavna tužba

Odluka najvišeg sudskog tijela donesena je po ustavnoj tužbi Sanaderovih odvjetnika koju su podnijeli nakon što je Vrhovni sud u lipnju prošle godine potvrdio prvostupanjsku osuđujuću presudu, dok je desetogodišnju zatvorsku kaznu umanjio na 8,5 godina.

U priopćenju koje je u ponedjeljak poslijepodne objavio na svojoj internetskoj stranici Ustavni je sud naveo da se u njihovoj odluci ne ispituje je li podnositelj kriv za ratno profiterstvo i primanje mita za koja je pravomoćno osuđen, jer »Ustavni sud Republike Hrvatske za to nije nadležan«.

»Na Ustavnom je sudu da ispita je li u podnositeljevom slučaju poštovan zakonodavni okvir države, a osobito je li taj okvir tumačen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i jesu li u granicama koje optuženicima jamče Ustav i Konvencija podnositelju bila osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite predviđeni pozitivnim hrvatskim zakonodavstvom.

Ova odluka, kojom se ukidaju presude kaznenih sudova u slučaju Hypo i INA-MOL, ne smije se uzimati kao dokaz da je podnositelj bio žrtva političkog progona ili sudskog konformizma, kao što se neosnovano tvrdi u ustavnoj tužbi.

Samo su kazneni sudovi nadležni presuđivati o krivnji podnositelja za počinjenje kaznenih djela za koja ga se tereti u slučajevima Hypo i INA-MOL, pri čemu su dužni poštovati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u ovoj odluci«, stoji u priopćenju Ustavnog suda.

Nepravomoćna presuda iz studenoga 2012.

Na prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru, iz studenog 2012. žalili su se obrana i tužiteljstvo, a Vrhovni je sud njihove argumente saslušao na javnim sjednicama krajem ožujka i početkom travnja 2014. I dok je obrana tražila da se ukine presuda nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje, Uskok je u žalbi zahtjevao da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.

Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić opisao je Sanadera kao ratnog profitera, jer je od austrijske Hypo banke primio proviziju za kredit koji je Hrvatskoj odobren ratne 1995. ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese, prepustivši upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima na štetu Ine pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a.

Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi su tvrdili da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni. Uskok je, pak, u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna jer je najviše državne funkcije iskoristio za vlastiti, a ne državni interes.

Isti dan kada je Vrhovni sud otvorio presudu u slučaju Hypo i Ina-MOL Uskok je podigao optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti za davanje mita Sanaderu, što je obrana protumačila kao pritisak na sud.

Žestoke reakcije na prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru

Kada je Vrhovni sud 13. lipnja 2014. objavio pravomoćnu preusudu kojom je Sanaderu, uz umanjenu kaznu, potvrdio krivnju ministar gospodarstva i čelnik Vladina pregovaračkog tima u pregovorima s mađarskim MOL-om Ivan Vrdoljak kazao je da ta odluka potvrđuje da u procesu prodaje Ine MOL-u nisu bili zaštićeni hrvatski interesi. »Kao glavni pregovarač čitavo vrijeme ističem da želimo zaštiti nacionalne interese, a ova pravomoćna presuda potvrđuje naše tvrdnje da u procesu prodaje INA-e MOL-u nisu bili zaštićeni interesi Republike Hrvatske. Radi se o još jednoj potvrdi da su pregovori koje je pokrenula hrvatska Vlada i arbitražu pred međunarodnim tijelima u potpunosti opravdani«, stajalo je u izjavi ministra Vrdoljaka.

Mađarska naftna i plinska kompanija MOL izrazila je razočaranje presudom Vrhovnog suda. Odbacivši sve sugestije o neprimjerenom poslovnom ponašanju izjavili su da će se nastavit braniti se od svih tvrdnji o nezakonitim praksama. »Neovisno i nepristrano utvrđivanje činjenica na sudu i njihova valjana sudska procjena neophodni su faktori za inozemne ulagače pri odabiru lokacije (za ulaganje), ali očito nisu bez iznimke zajamčeni u današnjoj Hrvatskoj«, kažu u MOL-u. Dodali su i da »predsjednik uprave i izvršni direktor (Hernadi) i dalje ima puno povjerenje odbora MOL grupe« te da se MOL-ova strategija prema Ini neće mijenjati.

Tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović kazao je da se pravomoćna presuda bivšem predsjedniku Vlade može okarakterizirati samo jednom rječju, a to je – veleizdaja. »Veleizdaja, jer su toliko važni nacionalni inetresi zanemareni i prodani da to nije moglo proći bez sudske osude«, naglasio je Josipović ističući da su posljedice ozbiljne te da »sasvim sigurno odnosi koji su ustanovljeni, nezakonitim, koruptivnim poslom ne mogu opstati«.

Sanader: osuđen sam bez dokaza, nisam počinio veleizdaju

Nakon presude u slučajevima Hypo i Ina-MOL Sanader je, zajedno sa svojom bivšom strankom i nekoliko njenih dužnosnika, nepravomoćno osuđen za izvlačenje državnog novca i punjenje HDZ-ova crnog fonda preko agencije Fimi media. Osim toga sudi mu se i za primanje mita u slučaju Planinska, u očekuju ga i suđenja za zbog optužbi da je bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka poticao da ispod tržišne cijene prodaje struju Diokiju koji je tada bio u vlasništvu Roberta Ježića te šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju.

Vrdoljak: Nastavljamo s arbitražom

Odluka Ustavnog suda kojom se ukida prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu na 8,5 godina zatvora zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a, potvrda je da nema urote protiv MOL-a, istaknuo je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

»To je samo potvrda onoga što stalno ističemo, a to je da u Hrvatskoj ne postoji nikakva urota protiv MOL-a. Mi prema planu nastavljamo s arbitražnim postupkom koji posreduje u sporu hrvatske države i MOL-a«, izjavio je Vrdoljak za Hinu.

Obrana: Odluka je dokaz da smo bili u pravu

Nakon što je Ustavni sud u ponedjeljak ukinuo prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a, njegova odvjetnica Jadranka Sloković ocijenila je kako je Ustavni sud potvrdio da je obrana bila u pravu.

»Moram reći da to nama jako puno znači jer se pokazalo da je bilo razloga da se prihvate određeni stavovi koje smo mi zastupali i u drugostupanjskom postupku«, rekla je Sloković Hini, komentirajući odluku Ustavnog suda.

Ustvrdila je pritom da je prvostupanjski postupak zbog kršenja načela kaznenog prava bio krajnje nepravedan.

Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a u ustavnoj tužbi za slučaj Hypo/INA-MOL isticala je dosta stvari od povreda koje se tiču ratnog profiterstva jer nema kaznenog djela do povrede konfrotacijskog prava jer njegovi odvjetnici nisu mogli saslušati svjedoke koji su svjedočili protiv njega, rekla je Sloković.

Ustvrdila je kako je to dokaz da o nekim stvarima misle na način koji je prihvatljiv i da je taj stav prihvatio Ustavni sud. »Nije lako biti četiri godine u postupku i konstantno gubiti, a imati osjećaj da smo u upravu i da neke stvari nisu napravljene na način kako bi trebale biti«, rekla je Sloković.

Naglasila je kako je temeljno pravo da postupak bude zakonit i da pravo na pravično suđenje bude poštovano u odnosu na svakoga.

»Ne može kriterij suđenja biti niži za premijera nego za druge predmete. Kod njega su se radile stvari koje se ne događaju u drugim predmetima. Svaki naš prijedlog koji je išao u pravcu rasterećenja i drugačijeg vođenja postupka da imamo isto vrijeme za pripremu bio je odbijen. Kriteriji su bili drugačiji što je bitno otežavalo rad obrane«, zaključila je Sloković.

Iako je Sanaderu ukinuta pravomoćna presuda kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od mađarskog MOL-a on ostaje u Remetincu jer mu je na snazi ostala nepravomoćna osuđujuća presuda kojem su on i njegova bivša stranka proglašeni krivima za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi medija.

Njegov drugi odvjetnik Čedo Prodanović izjavio je medijima da bi Sanader mogao izaći na slobodu krajem kolovoza jer mu uskoro ističe maksimalni rok istražnog zatvora, a ujedno se nadaju da će biti prihvaćena njihova žalba u slučaju Fimi medija.

Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u tijeku je suđenje u slučaju Planinska, ali je ono odgođeno do jeseni zbog pogoršanja njegova zdravstvenog stanja, odnosno visoke razine šećera u krvi koji bi mogao dodatno otežati njegove srčane probleme.

MOL pozdravlja odluku Ustavnog suda

 Mađarska naftna i plinska kompanija MOL ustvrdila je u ponedjeljak, nakon što je Ustavni sud ukinuo prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita u slučaju “INA-MOL”, da nikad nije bila dio tog postupka, ali da pozdravlja odluku hrvatskog Ustavnog suda.

“MOL nikad nije bio dio tog pravnog procesa, ali pozdravlja današnju odluku hrvatskog Ustavnog suda. MOL još nije upoznat sa svim detaljima te odluke i pažljivo će je proučiti”, kazali su iz MOL-a na upit Hine da komentiraju ukidanje odluke Ustavnog suda.