SDP i partnerske stranke ne žele dogovarati s oporbom sastav Ustavnog suda i izazivati kritike javnosti da pokušavaju u, njima nesklonu, instituciju ubaciti neke svoje ljude kako bi ona bila uravnoteženija
ZAGREB » Izbor sedam sudaca Ustavnog suda bit će jedna od prvih zadaća novog saziva Sabora, nakon izbora krajem 2015. godine. Iduće godine završavaju mandati šestero sudaca, njima petero u prosincu, a jednom u srpnju, 13. suca Ustavni sud već dulje nema, ali unutar parlamentarne većine prevladao je stav da sadašnji saziv Sabora neće birati nove suce. Tu svojevrsnu odgodu omogućuje Ustav, koji propisuje da »mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci«.
Vremena ima
Dakle, novoizabranim zastupnicima ostat će sasvim dovoljno vremena, nešto više od pet mjeseci, za postizanje dogovora o ustavnim sucima, koji se biraju dvotrećinskom većinom.
– Vlada nema nikakve veze s izborom članova Ustavnog suda, to je isključiva nadležnost Sabora. A apsolutno nema razloga da se zastupnici u izbornoj godini time bave. Logično je to prepustiti idućem sazivu Sabora, kakav god da on bio. Vjerujemo da će se i parlamentarna oporba s tim složiti, jer Ustavni sud moći će normalno funkcionirati i kad ovim sucima isteknu mandati, rekao nam je visoki dužnosnik Kukuriku koalicije.
Dosad su mediji baratali s više imena potencijalnih kandidata za ustavne suce. Najviše se isticalo Branka Smerdela, Ingrid Antičević Marinović, Sinišu Petrovića, Vladimira Šeksa, Davorina Mlakara i Josipa Kregara. Ovaj potonji nezavisni zastupnik bit će, neslužbeno doznajemo, gotovo sigurno jedan od glavnih SDP-ovih kandidata, kad početkom 2016. novi Sabor otvori tu temu. U slučaju da većinu u njemu budu imao HDZ-ov blok, jasno je da oni će tražiti da od sedam novih sudaca barem četvero budu njihovi ljudi. Isto vrijedi za lijevo-liberalnu koaliciju, ako ponovno pobijedi na izborima. Naravno, kad bi jedna od te dvije parlamentarne skupina uspjela osvojiti dvotrećinsku većinu zastupničkih mjesta, dogovor o ustavnim sucima ne bi bio potreban.
SDP i partnerske stranke, objašnjava naš sugovornik, ne žele u predizbornom razdoblju dogovarati s oporbom sastav Ustavnog suda i pritom još u javnosti izazivati kritike da pokušavaju u tu, njima nesklonu, instituciju, ubaciti neke svoje ljude kako bi ona ubuduće bila uravnoteženija. U SDP-u, primjerice, uopće nisu razmišljali da dvotrećinsku većinu u Saboru osiguraju dogovorom s HDZ-om, jer »s tom strankom ne možemo imati nikakvog posla«, a odustali su i od namjere okupljanja preostale opozicije, u kojoj je ključan čimbenik HDSSB. Prevagnulo je vjerojatno loše iskustvo sa zastupnicima te stranke tijekom procesa ustavnih promjema, kad su krajem prošle godine oni odjednom uskratili potporu usaglašenom prijedlogu izmjene Ustava.
Preciziranje roka
Sa 7. prosincom 2015. prestaju mandati predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec i sucima Snježani Bagić, Marku Babiću, Ivanu Matiji i Aldu Radoloviću. Davor Krapac osam godina u Ustavnom sudu puni 9. srpnja 2015., pa mu i produljenje od šest mjeseci završava ranije nego spomenutoj petorki. Prije zadnje promjene u ljetu 2010. godine, u Ustavu nije bilo izričitog vremenskog ograničenja za obnašanje dužnosti ustavnim sucima kojima je istekao mandat, novi nisu imenovani. Tadašnja parlamentarna oporba inzistirala je da se precizira da taj rok smije biti najviše šest mjeseci, a HDZ je to prihvatio. Šestero ustavnih sudaca trenutačno je mirno, s obzirom da im mandati traju do 2016. ili 2017. godine. To su Mato Arlović, Slavica Banić, Mario Jelušić, Duška Šarin, Antun Palarić i Miroslav Šeparović.
