Skandalozan prijedlog o pripajanju HRT-u

Uništenje Hine bio bi zadnji čavao u lijes hrvatskog novinarstva

Ladislav Tomičić

Jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se »utapanjem« Hine nanijela medijskoj sceni



Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba, čiji cilj je tražiti prostor za uštede državnog proračuna, izradilo je prijedlog kojim se Vladi preporučuje pripajanje Hrvatske izvještajne novinske agencije Hrvatskoj radio-televiziji.


  Taj prijedlog govori da je ovo tijelo, nalazeći mogućnost uštede u pripajanju Hine javnoj radio-televiziji, u potpunosti zanemarilo javni interes, odnosno svoj posao obavilo je traljavo do te mjere da nije bilo u stanju niti točno izvijestiti Vladu o najosnovnijim činjenicama koje se tiču rada Hrvatske izvještajne novinske agencije. Naime, u analizi koju je Povjerenstvo izradilo tvrdi se da Hina nije u sustavu PDV-a, što je netočno, a da gornja tvrdnja nije jedna sporadična pogreška govori i cijeli niz drugih navoda o Hini, koji naprosto ne odgovaraju činjeničnom stanju. U svojoj analizi, sačinjenoj na temelju odgovora na 128 pitanja upućenih vodećim ljudima Izvještajne novinske agencije, Povjerenstvo, primjerice, piše da Hina plaća vanjske suradnike za obradu fotografija, a taj nonsens najbolji je pokazatelj u kojoj mjeri članovi Povjerenstva ne razumiju posao ustanove u čiju su se procjenu rada upustili. Također, Povjerenstvo u jednom dijelu analize navode da Hina u administraciji zapošljava 35 ljudi, da bi već u idućem dijelu sve administrativne radnike poistovjetilo s rukovoditeljima, na temelju čega je donesen zaključak o pretjeranom broju rukovodećih mjesta.


  – U HINA-i, u kojoj rade 124 osobe, na rukovodećoj poziciji nalazi se njih 35, dok je u Hrvatskoj radio-televiziji umjerenih 112 rukovoditelja na preko tri tisuće zaposlenih. No, smanjenje troškova rukovodećeg kadra HINA-e može biti predmet restrukturiranja Hrvatske radio-televizije (koja se već godinama nalazi u tom procesu) i HINA-e koja je nedavno napravila reorganizaciju, stoji u jednom od navoda Povjerenstva. Kako rekosmo, Hina nema niti približno toliko rukovoditelja koliko navodi Povjerenstvo, a u analizi je propušteno naglasiti da je Izvještajna novinska agencija već prošla kroz proces restrukturiranja te da je u prošloj godini ova ustanova nakon 2008. godine po prvi put poslovala pozitivno, i to s gotovo tri milijuna kuna dobitka.


»Maleni otpor«




Što se strukture Hininih prihoda tiče, agencija s državom ima potpisan ugovor o skupnoj pretplati, na temelju čega godišnje zarađuje 16,6 milijuna kuna, dok na tržištu zaradi još 8,1 milijun kuna. Povjerenstvo koje je radilo analizu pak navodi da se Hina financira direktno iz proračuna, ne uzimajući pritom u obzir da Agencija zapravo prodaje svoje usluge, kako državnim institucijama, tako i privatnim izdavačkim kućama, odnosno drugim poslovnim subjektima. Na temelju traljavo napravljene analize Povjerenstvo na koncu predlaže u uvodu spomenutu mjeru te rok u kojem se može obaviti pripajanje Hine HRT-u procjenjuje na šest mjeseci. Kod stavke koja govori o rizicima implementacije Povjerenstvo je navelo »malen otpor radnika Hine«. Na prvi izraz »malenog otpora« novinara, novinarki i drugih radnika Hine nije trebalo dugo čekati. Nakon što su neprofitni mediji izvijestili o spornom prijedlogu Povjerenstva, oglasili su se Radničko vijeće Izvještajno novinske agencije te Hinina podružnica Sindikata novinara Hrvatske.


  – Zaposlenike Hine zaprepastio je prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba Vladi RH da agenciju pripoji HRT-u, što smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine, s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu. (…) Čitajući dijelove ‘dubinske analize’ Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se ‘utapanjem’ Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu. Isto tako je vidljivo da “dubinska analiza” zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji te imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti, navodi se, između ostalog, u reakciji sindikata i Radničkog vijeća. Pismo je upućeno na sve relevantne političke adrese, od premijera do predsjednice države.


  Kako bi bez Hine izgledalo hrvatsko novinarstvo, koje je ionako na koljenima, govori odlomak pisma koji upozorava da »Hina za potrebe korisnika godišnje u dvadesetak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo stotinu tisuća vijesti i oko 60 tisuća fotografija«.


  – Ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti. Vrlo je malo web portala i novinskih izdanja koji nisu korisnici Hine, a na pojedinim je portalima više od 50 posto sadržaja Hinine proizvodnje. Na 30-ak domaćih portala u tri dana objavi se oko 2.500 Hininih naslova, što znači da bi ‘utapanjem’ Hine u HRT mnogi mediji i drugi korisnici izgubili glavni izvor vijesti. I to ozbiljnih, objektivnih i relevantnih vijesti iz svih područja, od politike i gospodarstva do kulture i znanosti, pišu novinari i novinarke Hine, dodajući još da je »u ovo vrijeme estradizacije i tabloidizacije medijske scene Agencija uspjela ojačati svoje pozicije javnog medija, koji djeluje na načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog agencijskog novinarstva, ima i važnu edukativnu ulogu u društvu, ali i ulogu promotora Hrvatske u svijetu«.


Vlada odlučuje


U izjavi za naš list ravnateljica Hine pak ističe da se nada kako se radi o prijedlogu koji na Vladi ne može proći te napominje da se prije dva dana službeno oglasilo i Europsko udruženje novinskih agencija, s porukom kako se nada da će Hrvatska izvještajna novinska agencija ostati neovisna kao do sada.



Povjerenstvu koje je predložilo pripajanje HRT-u Hina je uputila i službeni prigovor, u kojem se, između ostalog, navodi da bi provedbom prijedloga u djelo Hina bila »onemogućena u obavljanju djelatnosti radi koje je osnovana – pružanju usluga novinske agencije za potrebe medija i drugih korisnika u Hrvatskoj (trenutno 140 korisnika)«.  – Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike u zemlji i inozemstvu. Pripajanjem Hine sa 120 zaposlenih, HRT-u koji ima više od tri tisuće zaposlenih, neminovno je utapanje i nestanak Hine u ogromnoj strukturi HRT-a ili njezino pretvaranje u internu novinsku agenciju HRT-a, dok bi se medijima u Hrvatskoj uskratio vrijedan servis nacionalne novinske agencije, navela je u prigovoru ravnateljica Hine Branka Gabrijela Valentić.


  – Pismo Europskog udruženja novinskih agencija proslijedila sam Ministarstvu kulture, koje će, koliko znam, biti protiv prijedloga Povjerenstva. Meni je jasno da ovo nije prijedlog Vlade. Ovako izgleda kad Vlada zatraži pomoć od kojekakvih instituta, koji tvrde da su u stanju predložiti i naći prostora za rezove, a da pritom ništa ne razumiju. Vjerujem da Vlada neće prihvatiti takav prijedlog, kaže ravnateljica Hine Branka Gabrijela Valentić. Želeći razjasniti kakav stav će prema spornom prijedlogu zauzeti Vlada kontaktirali smo njezinog glasnogovornika Nikolu Jelića. On nas je informirao da sporni prijedlog još uvijek nije u Vladinoj proceduri te dao do znanja da se Vlada kod odluka o ovakvim prijedlozima neće voditi samo željom za uštedama.


  – Povjerenstvo je angažirano da predloži moguća rješenja, ali Vlada nije dobila te prijedloge, niti je o njima odlučivala. Konačnu odluku će donijeti Vlada, a ne samo povjerenstvo, pri čemu će se voditi računa o svim aspektima prijedloga, a ne samo o uštedama, rekao je Jelić. Hrvatsko novinarsko društvo pak Vladu upozorava da bi medijski prostor bez Hine bio potpuno drugačiji, odnosno da je korist koju agencija donosi novinarstvu i potrebama društva za točnim, pravodobnim i izbalansiranim informacijama nemjerljiva.


  – Svakako ćemo se svim snagama založiti za opstanak Hine kao samostalnog medija. Nadam se da ovo čak i nije neki vrući prijedlog. Prije nekoliko godina bila je aktualna ideja da se HRT-u pripoje i Vjesnik i Hina. Vjesnik je ugašen, a ideja o pripajanju Hine je zamrla. Sad se na to ide preko povjerenstva koje nema veze s novinarstvom i medijima. Hina je izuzetno važna za hrvatsko novinarstvo i ima vrlo blagotvoran utjecaj na medijsku sliku. Te vijesti su iznimno objavljivane. Kad bi sabrali sve što se u medijima objavljuje, vidjeli bi da je Hina golem izvor i hrvatsko novinarstvo bi bez nje izgledalo puno drugačije, upozorava predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka. S relevantnih adresa, dakle, državnim institucijama i hrvatskoj javnosti objašnjeno je što Hina predstavlja ovom društvu, a sad je na potezu Vlada.