Grad: Rijeka
Danas: 3°
Sutra: -7° 3° djelomično oblačno
17. prosinca 2017.
Nema straha za identitet

Umjetnici i znanstvenici podijeljenih očekivanja: EU će nas lišiti zatvorenosti

Nema straha za tradicionalne vrijednosti  / Snimila Ira CUPAĆ MARKOVIĆ
Nema straha za tradicionalne vrijednosti / Snimila Ira CUPAĆ MARKOVIĆ
Autor:
Objavljeno: 11. lipanj 2013. u 11:54 2013-06-11T11:54:00+02:00

Nadam se da bi naš ulazak u EU s vremenom mogao ublažiti radikalni strah od različitosti zbog kojeg se svaka razlika dovodi u kontekst neprijateljstva, smatra Siniša Labrović, konceptualni umjetnik

ZAGREB Od općeg društvenog prosperiteta do europskog zapećka raspon je u kojem Hrvatsku nakon ulaska u EU vide ugledne osobe domaće znanstvene i kulturne javnosti.

Na pitanje kakve će dobrobiti Europa donijeti hrvatskom društvu, a posebno znanosti, kulturi i gospodarstvu, te može li nas pridruživanje toj integraciji skupo stajati, odgovori su raznoliki u toj mjeri u kojoj se o EU u mišljenjima razilaze i prosječni hrvatski građani. 

  Optimista koji ne mogu dočekati 1. srpnja ima jednako mnogo kao i onih koji od Unije ne očekuju ništa dobro. Među prvima je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji smatra da će mjesto Hrvatske u Europi prije svega ovisiti o nama samima. 

  – Znanje i obrazovanje bit će odlučujući i ključni za dugoročnu poziciju Hrvatske u EU. O njima ovisi razvoj društva, ali i gospodarstva, oni su od strateškog interesa za svaku državu. Kultura i umjetnost s druge strane važni su za očuvanje identiteta nacije, a nema straha da će hrvatski identitet biti ugrožen. Naprotiv, EU bolje će upoznati našu kulturnu baštinu, a mi ćemo pridonijeti stvaranju europskog indetiteta – smatra akademik Kusić. 

  Ulazak u EU dugoročno će pomoći izlasku Hrvatske iz krize, uvjeren je predsjednik HAZU.

»U početku možda bude nesnalaženja, ali ta će nam integracija dugoročno pomoći. Ipak, naša će sudbina prije svega ovisiti o nama, o tome hoćemo li biti kompetitivno društvo, ne samo u europskim nego i svjetskim okvirima. Moramo se takmičiti, biti racionalni u odnosu prema radu, pridržavati se propisa.. Bit će nam bolje ako se mi sami promijenimo, a promijeniti se moramo«, poručuje Kusić. 
 

Dobrodošli standardi

Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić smatra da će znanost u Hrvatskoj od EU svakako profitirati. 

  – Skori ulazak bit će značajan za znanstvenike u Hrvatskoj jer će omogućiti kvalitetnim grupama bolju povezanost i lakši pristup kolaboracijama i zajedničkim fondovima. Poseban značaj imat će za mobilnost studenata i doktoranata koji će dio svog školovanja i usavršavanja moći provesti na sveučilištima i institutima u Europi – ističe Đikić. Posebno značajnim smatra što će uvođenje EU-standarda u sistem vrednovanja u Hrvatskoj dugoročno pridonijeti odgovornom financiranju kvalitetnih programa u hrvatskoj znanosti. 

 Bez humane misli

Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) raduje se mjestu koje će Hrvatska imati u Europi. 

  – Ne bismo se smjeli bojati za svoj identitet i svoje tradicionalne vrijednosti. Vjerujem da Europa od nas očekuje da bez straha sudjelujemo u velikom dijalogu europske obitelji slobodnih naroda. U prvom redu stoji do nas da svojom prisutnošću, odlučnošću i pameću u okviru europskog zajedništva doprinosi mo općemu dobru Staroga Kontinenta. Svoju živost i snagu ćemo dokazivati velikim gospodarskim projektima, svoju ćemo europsku pripadnost očitovati našom tisućljetnom kulturom i kršćanskom ekumenom za koju su se Hrvati oduvijek zauzimali, od velikih intelektualaca Hermana Dalmatina i Augustina Kažotića, od Ivana Stojkovića do Ivana Česmičkoga, od Marka Marulića do Jurja Križanića, od Jurja Strossmayera do A. G. Matoša... – poručuje Petrač. 

  Redatelj Vinko Brešan u skupini je onih koji od EU nemaju velikih očekivanja. »Od ulaska u EU ne očekujem bogznašto, pa neću biti ni razočaran...«, otkriva Brešan. Osobno, kaže, ima »problem« s EU jer u cijeloj toj ideji čuje samo pitanje trgovine, prometa, a ne čuje ni jednu humanu misao koja povezuje nacije i zemlje. 

  – Možda ne čujem dobro, ali evidentno je da se radi o ideji trgovaca i bankara. Sigurno postoje određene beneficije koje ćemo osjetiti, pa tako nećemo više čekati na šalterima nad kojima stoji »non EU«. Na tim šalterima red je prilično dug, to nije mala beneficija, no iskreno ne vidim neke druge u ovom trenutku – veli Brešan. Što se filma tiče, pristupanje EU donijet će, dodaje, određene prednosti, jer će olakšati distribuciju hrvatskih filmova u neke zemlje EU, ali samo ako one za to pokažu interes. 

  Zagrebački glumac Vili Matula nimalo se ne raduje 1. srpnju jer »nema sumnje da nas u EU ne očekuje ništa dobro«. 

  – To je plan poslovnih i političkih elita koje su međusobno solidarne. Osobno ne bih imao ništa protiv da se solidariziram sa svim unesrećenima u EU, a takvih će biti sve više. Ako Soros i takvi financijski stručnjaci godinama upozoravaju da nešto temeljno treba mijenjati u EU, i to potpuno ljevičarskom terminologijom, to znači da će i ova i naredne godine za Europu biti teške. Teze o EU kao uniji nacija koja počiva na multikulturalizmu bile bi lijepe kad bi to bilo tako, ali Europi je važan neograničen protok roba, kapitala i menadžmenta ili velikih vlasnika. Svi ostali moraju ostati na svojim ognjištima – pesimističan je Matula. 

Hrvatska poput Dinama u Ligi prvaka

Priznati svjetski znanstvenik, Davor Pavuna, s mnogo skepse gleda na pristupanje EU: 
  – Nakon 35 godina provedenih u Europi, poznajem izazove. Trenutna EU je birokratska tvorevina kojoj je inicijalni smisao bio suradnja i mir u Europi suverenih nacija, a sad je to »Veliki brat« koji služi primarno svjetskom imperijalizmu, kojem odgovara što više – konzumatora. Volim kulturno šarenilo Europe, ali u ovoj situaciji većina pučana će postati EU-proleteri, dok će nas poneki »sposobni«, poglavito partitokratska buržoazija, prodavati »strateškim partnerima«, raznim imperijalistima koji mogu kupiti i cijelu Istru! – smatra Pavuna. 
  EU će, kaže, biti »stravičan šok za nespremne«. 
  – To vam je poput Dinama u Ligi prvaka – i uz milijune investicija, jako dugo im je trebalo da osvoje prvi bod – ilustrira Pavuna.

 Ublažiti strah

Posve drugu dimenziju europskih integracija vidi Siniša Labrović, konceptualni umjetnik. Europa će, kaže, Hrvatsku napokon lišiti zatvorenosti prema svemu novom i različitom. 

  – Nadam se da bi naš ulazak u EU s vremenom mogao ublažiti radikalni strah od različitosti zbog kojeg se svaka razlika dovodi u kontekst neprijateljstva, anatemizacije, sotonizma i sličnih religijskih pojmova. Takav apokaliptičan ton imali smo u komunizmu, kad smo stalno bili u nekom stanju ugroženosti, a to se nastavilo i dalje. Ugroza od strane Srba se izgubila, oni više nisu prijetnja, pa se sada ide na religijsko-vrijednosno područje i širi se strah da će netko uništiti naše tradicionalne vrijednosti. To stalno bockanje koje kod ljudi stvara osjećaj kao da smo tvrđava, moglo bi pristupanjem EU nestati – nada se Labrović.

Stručnost i znanje, profesionalni kriteriji konačno bi mogli nadjačati političke, a poimanje kulture »kao zbira narodnih nošnji i deseterca«, očekuje Labrović, zamijenit će preuzimanje rizika i suočavanje sa izazovima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka