Oporba

Umjesto pakla, “dihat će im za ovratnik”: Kakvu će opoziciju imati Plenković i njegova Vlada?

Zdenko Duka

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Teško će ići i ovoj Vladi. Plenković će ipak imati unutarnju opoziciju u HDZ-u i onu radikalno-desničarsku, prohadezeovsku, izvan same stranke. Vidi se kakva se gužva digla zbog odlaska Zlatka Hasanbegovića, Karamarkove političke zvijezde



SDP kao oporba će biti kompetentna i konstruktivna kad je riječ o nacionalnom interesu, ali bez milosti, jer ova vlast i većina ne zaslužuje nikakvo poštovanje – i – Priredit ćemo im pakao – to su početkom ove godine bile poruke koje je Zoran Milanović upućivao Vladi HDZ-a i Mosta koja je upravo bila sastavljena i počela raditi. 


Ovog puta nitko iz oporbe još nije najavljivao pakao, a nije to bilo ni potrebno jer su, bez obzira na predizbornu kampanju i na same izbore, odlaskom Tomislava Karamarka iz Vlade i s čela HDZ-a, minule visoke tenzije u društvu. Tako je i nakon izbora, pa možda i zbog toga neki analitičari procjenjuju da će oporba biti slaba i da će Plenkovićeva vlada moći puno lakše vladati nego Oreškovićeva.


To da će lakše vladati i da će biti dugotrajnija čini se dosta izvjesnim. Ona moguća unutarnja opozicija, koja je inicirala rušenje prethodne vlade, tj. Most, osjetno je slabija, jer je malobrojnija, a osim toga ni mostovcima ne bi odgovaralo još jedno rasturanje vlade.


Ocjene da će oporba biti dosta slabija proizlazi iz toga što Plenković za svoju vladu sada ima 91 glas, a Orešković ih je imao 83. Drugo, može čak i bez Mosta jer i bez njihovih 13 glasova Vlada ostaje. A, ono vrlo važno treće – oporbene stranke svaka ponaosob i oporba zajedno, ipak jesu nešto slabije i nešto su ipak manje koherentne i složne nego što su bile od početka godine pa do izglasavanja nepovjerenja Oreškovićevoj vladi u lipnju.Međutim, nisu se niti odnosi u koaliciji HDZ-Most baš tako puno promijenili. Za tri-četiri mjeseca vidjet će se kako će funkcionirati ova, po broju ministarstava i ministara najbrojnija vlada u Europi i poslije vlade Jadranke Kosor dosad najbrojnija hrvatska vlada. Nisu se toliko promijenili niti međusobni odnosi u oporbi, niti odnosi oporbe s novom Plenkovićevom vladom, da bi se dalo zaključiti kako će oporba biti slaba, a Vlada jaka. Nipošto.

Teško će ići i ovoj Vladi. Plenković će ipak imati unutarnju opoziciju u HDZ-u i onu radikalno-desničarsku, prohadezeovsku, izvan same stranke. Vidi se kakva se gužva digla zbog odlaska Zlatka Hasanbegovića, Karamarkove političke zvijezde koja se isprofilirala ustaškofilskim incidentima.


Držanje kvoruma


Mi smo nažalost već navikli da tonemo samo sve dublje i dublje, da nas sve druge zemlje EU lako pristižu i prelaze prema svim relevantnim ekonomskim pokazateljima. To kao da mnogima nije važno, nego neki još uvijek žele, dok god se može, lažno prozivati izmišljene neprijatelje. Glavno je da su odavde protjerani Srbi! Ali, nažalost za neke, eto, još nisu protjerani svi – Srbi, Cigani, Jugoslaveni, komunisti, pederi, crnci, itd., itd. poručuju u dokolici bijesni hejteri s Facebooka.


Dakle, vlast će biti ranjiva. A tome ne pridonosi izbor višestruko kompromitiranog novog ministra obrazovanja i znanosti Pave Barišića, pa i još ponekog.



Mogla bi važnu ulogu igrati i opozicija izvan parlamenta. Opozicija u parlamentu je u problemima, iako vidimo da i SDP i Živi zid nastoje ostaviti trag u parlamentarnoj debati, one su okupirane unutarnjim problemima. Iako, esdepeovci su u parlamentu uobičajeno aktivni – Peđa Grbin, Nenad Stazić, Arsen Bauk i drugi. No, treba reći da će Plenković imati unutarstranačku opoziciju jer smo vidjeli da su se i neki iz vrha HDZ-a usudili osporiti neke njegove ministarske kandidature, što za vrijeme Karamarka nije dolazilo u obzir. Izvanparlamentarna opozicija će nastaviti pritiskati Plenkovića. Dakle, u ovom trenutku će možda unutastranačka opozicija u HDZ-u, zajedno s izvanparlamentarnom opozicijom, biti veći problem Vladi nego oporbene stranke u Saboru, kaže nam dr. Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti.Kaže da ćemo tek kad se počne odlučivati i kad se počnu donositi zakoni, tek vidjeti kakva će opozicija biti i u kojem će smjeru stvar ići. Sanader je, kaže, svojedobno dobro ovladao tim unutarstranačkim prostorom i nije imao problema, nije imao protiv sebe niti braniteljski niti katolički pokret. A u onoj mjeri u kojoj će ova vlada biti uspješna, rast će apetiti različnih društvenih skupina da sudjeluju i pritišću Vladu.Svakako, Zakošek smatra da oporba u Saboru ima jake zastupnike, prilično glasne i prepoznatljive. Jedanaest odbora je dobila oporba i moći će efikasno djelovati i kroz njih a uvijek su otvorene i mogućnosti neformalnih lobiranja na vlast. Sada je saborska pozornica otvorena i za SDP-ovsku predizbornu unutarstranačku kampanju, govori Zakošek.


Ključnu ulogu u nadzoru vlasti imat će mediji.


Već početkom ovog tjedna pokazalo se da će zastupnici većine morati i te kako voditi računa da ih bude dovoljno u odborima i na plenumskim sjednicama kako bi ‘držali’ kvorum. Oporba je lako srušila taj kvorum u Odboru za zakonodavstvo, dan nakon što Mostovi zastupnici nisu došli na sjednicu tog Odbora na kojem su trebali raspravljati i izglasati nekoliko svojih zakonskih prijedloga. Iako se više ne najavljuje pakao, Siniša Hajdaš Dončić, koji je u srijedu govorio u ime Kluba SDP-a o programu i o sastavu Plenkovićeve vlade, poručio je Vladi da će im SDP »dihat za ovratnik«, upotrebljavajući stih Zorana Predina. Peđa Grbin je još početkom tjedna najavio da će zatražiti ocjenu ustavnosti zakonske odredbe temeljem koje bi se nova regulativa vezana uz dužnosničku povlasticu »šest plus šest« odnosila retroaktivno, dakle i na zastupnike ovog Sabora.Zastupnici SDP-a konstruktivno i utemeljeno su kritizirali prijedlog Plenkovićeve vlade i ničim se ne da zaključiti da će imati milosti prema Plenkoviću i njegovim najbližim suradnicima.

SDP-ov problem je što do druge polovice studenog neće imati predsjednika, iako Zoran Milanović još figurira kao takav umjesto da je dao ostavku i tako esdepeovce riješio dodatnih briga koje sada s njim imaju. Naime, iako je Milanović zaslužan i za mnogo što pozitivno, pa i za to što se SDP-ov rejting ipak nešto podigao u posljednjih 10-ak godina u odnosu na ranije razdoblje, sad im on očito ruši rejting stranke svojim jet-seterskim bahatim ponašanjem sad-me-vidiš-sad-me-ne-vidiš. Bilo bi sada bolje da ga nitko ne vidi i da nema tu potpuno nepotrebnu funkciju šefa kluba zastupnika koju ne obavlja, kao ni predsjedničku. Još samo malo pa ćemo ga moći uspoređivati s Karamarkom. Taj kad je vidio da pada, odlučio je da s njim padne Vlada i da povuče dolje sa sobom i za sobom i cijelu svoju stranku. Pokazalo se, doduše, za kratko – samo do pojave Plenkovića. SDP sada čeka svog novog vođu, a sukus svega je da se poslije izbora što prije konsolidira i pokaže kao čvrsta, nepokolebljiva, konstruktivna ali i opasna oporba Plenkovićevoj vladi.


Pristojna komunikacija


U pametnom, umjerenom govoru u raspravi prilikom predstavljanja nove Vlade, šef HNS-a Ivan Vrdoljak je najavio da će se HNS ponašati kao politička konkurencija Vladi, a ne kao politički neprijatelj. Dosta je podjela, potrebna je pristojna komunikacija, dijalog umjesto neprijateljstava. Ako se ponovno nametnu svjetonazorske razlike kao one bitne društvene razlike, propustit ćemo priliku za hrvatsku budućnost, isticao je Vrdoljak u srijedu u Saboru.


Ona začudna pozicija HSS-a Kreše Beljaka sada se i ne pokazuje kao tako čudna i nerješiva. Haesesovci su u srijedu glasali za Plenkovićevu vladu kao što su bili i najavili i čekat će da prođe tih 100 dana nove vlade pa će odlučiti o svojoj novoj ili staroj poziciji. O tome hoće li i dalje uglavnom podržavati HDZ i Most, hoće li podržavati samo neke zakonske prijedloge, a druge neće, ili će postati najljuća opozicija, kako je svojedobno bio najavljivao Beljak. U međuvremenu, u tih tri i pol mjeseca, trebalo bi se ipak riješiti pitanje vodstva, odnosno provesti izbori u HSS-u, pa ako Beljak prođe, moći će odlučnije i samosvjesnije odlučivati. Ako ne, odlučivat će netko drugi, onaj tko pobijedi.


Kad SDP-ov Nenad Stazić pita Beljaka je li HSS opozicijska stranka u vlasti ili je pak provladajuća stranka u opoziciji, onda je odgovor jasan – to ćemo preciznije znati poslije obavljenih unutarstranačkih izbora, a možda ni onda.