Tvorcima ovog »božićnog darivanja« očigledno je na umu bila ona »daj da bi uzeo« i primijenili su je, s njihovog gledišta, maestralno. Jer, žele li umirovljenici koji su na ovaj način odjednom postali toliko »bogati« da nemaju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno, ipak osigurati dopunsko zdravstveno osiguranje, morat će ga, naravno, platiti. Naravno, sljedbenika legendarnog Superhika (kultni lik iz stripa Alan Ford čuven po tome što je pljačkao siromašne da bi davao bogatima) nimalo ne brine što će na ovaj način dodatno otežati život onima koji već i sada žive u teškim uvjetima. Jednostavno, njihov je cilj da se u državnu kasu slije što više novaca, a kolateralne žrtve pritom nisu nimalo bitne.
Komentirajući slučaj umirovljenice koja će za otplaćivanje police dopunskog osuguranja potrošiti više od polovice jedne svoje mjesečne mirovine, u HZZO-u kažu da kod utvrđivanja prava osiguranih osoba na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna, HZZO mora postupati prema odredbama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim je utvrđeni prihodovni cenzus.
– Kada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobije podatke od nadležnih institucija o visini dohotka za prethodnu godinu, u ovom slučaju 2015. godinu, uvijek se dogodi da jedan broj osiguranika izgubi pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna zbog dodatka uz mirovinu, poručili su nam iz HZZO-a na naš konkretan upit o tome jesu li upoznati sa slučajevima gubitka prava na besplatno zdravstveno osiguranje zbog odluke bivše Vlade o isplati božićnica umirovljenicima te koliko ima takvih slučajeva.
– Osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kune, odnosno iznimno za samca 1.939,39 kuna, ističu u HZZO.
Prihod su svi primici
Kako nadalje objašnjavaju, prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
U prihod se uračunava i naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.
U prihode spada i dohodak, a on, kako tumače u HZZO-u, uključuje plaće i druge oporezive primitke za rad ostvarene od tuzemnog ili inozemnog poslodavca umanjene za izdatke prema propisima o porezu na dohodak, kao i mirovinu od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja. Računaju se dohodak i ostvarena dobit od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz ranijih godina, dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od dividenda i udjela u dobiti, dohodak od osiguranja te dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa. Dohotkom se smatra i iznajmljivanje soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu, navode u HZZO-u.
