Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
24. rujna 2017.
Kreditiranje u Hrvatskoj

Ukupni krediti u srpnju pali na 255 milijardi kuna: Raste samo broj nenamjenskih kredita, onih za "snalaženje"

snimio Silvano Ježina
snimio Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 7. rujan 2017. u 9:43 2017-09-07T09:43:18+02:00

U analizi RBA navodi se i da gotovinski nenamjenski krediti i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koja već dulje vrijeme bilježi rast. »No, može se očekivati skori porast nominalne vrijednosti stambenih kredita uslijed provođenja mjere o subvencioniranju stambenih kredita za koju je ove godine namijenjeno 17,5 milijuna kuna«, ističu analitičari RBA.

ZAGREB – U Hrvatskoj su ukupni krediti krajem srpnja iznosili 254,9 milijardi kuna, što je za 3,3 posto ili 8,6 milijardi manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je nastavljen dugogodišnji trend smanjenja kredita na godišnjoj razini, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski su krediti u srpnju na godišnjoj razini porasli za 5,8 milijardi kuna ili 6,5 posto, dok su valutni krediti – devizni i kunski krediti uz valutnu klauzulu – pali za 14,3 milijarde kuna ili 8,2 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni krediti smanjeni za 0,5 posto, pri čemu su kunski krediti porasli za 124 milijuna kuna ili 0,1 posto, dok su valutni pali za 1,4 milijarde kuna ili 0,9 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodna banke (HNB).

Nominalna je vrijednost ukupnih kunskih kredita krajem srpnja iznosila 94,5 milijardi kuna, a valutnih 160,5 milijardi kuna.

Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima krajem srpnja iznosio je 62,9 posto te je na godišnjoj razini zabilježen pad njihova udjela za 3,4 postotna boda, dok je udjel kunskih kredita za toliko porastao.

»Porast udjela kunskih kredita trend je koji je prisutan od sredine 2012., a posljedica je jačanja svijesti korisnika kredita o izloženosti valutnim rizicima, koji su do jačeg izražaja došli nakon događanja vezanih uz švicarski franak«, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva, 45,9 posto, a ona su iznosila 117,1 milijardu kuna. To je na mjesečnoj razini manje za 0,1, a na godišnjoj za 0,4 posto.

U strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima od 43,8, odnosno 35,8 posto.

U analizi RBA navodi se i da gotovinski nenamjenski krediti i dalje ostaju jedina kategorija kredita kućanstvima koja već dulje vrijeme bilježi rast.

»No, može se očekivati skori porast nominalne vrijednosti stambenih kredita uslijed provođenja mjere o subvencioniranju stambenih kredita za koju je ove godine namijenjeno 17,5 milijuna kuna«, ističu analitičari RBA.

Prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, procjena je da će ove godine biti subvencionirano oko 1500 kredita, dok se za 2018. predviđa dvostruko veći iznos subvencija, 35 milijuna kuna.

U analizi RBA navodi se i da krediti poduzećima čine nešto više od trećine ukupnih kredita, pa su u srpnju iznosili 85,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto više nego krajem lipnja. Na godišnjoj su razini, pak, ti krediti pali za 0,6 posto.

U srpnju su smanjeni i kreditni plasmani središnjoj državi, pa su iznosili 45,3 milijarde kuna. To je za 2,4 posto manje u odnosu na lipanj, dok su na godišnjoj razini krediti državi smanjeni za 11,6 posto, zaključuje se u analizi RBA.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka