ZAGREB  Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan obećao je saborskom zastupniku SNAGA-e Goranu Aleksiću, jednom od koordinatora Udruge Franak, da će ga DORH kroz desetak dana obavijestiti o tome što će biti s kaznenim prijavama Udruge protiv osam banaka te bivšeg i sadašnjeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića. Prijave su podnesene prije godinu i pol dana, i zasad u DORH-u oko njih još ništa nije učinjeno, unatoč požurnicama Udruge Franak. S prvim danom travnja nastupit će, naime, zastara mogućnosti prekršajnog progona, na što Franak već dugo upozorava.  

Udruga je DORH-u dostavila prijavu protiv osam najvećih banaka, jer nisu s dužnicima u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama ugovorile fiksni dio kamatne stope, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamatnih stopa, kako to nalaže Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Banke su, stoji u prijavi, te elemente odredile samovoljno i vanugovorno, za što su predviđene prekršajne kazne od 80.000 do 200.000 kuna po svakom ugovoru za banku te od 10.000 do 50.000 kuna za odgovornu osobu u banci.

Udruga upozorava da će 1. travnja ove godine nastupiti zastara prekršajnog progona, zbog čega od DORH-a već dugo traži da obavijesti javnost što namjerava poduzeti u potencijalnome masovnom postupku protiv hrvatskih banaka u stranome vlasništvu. Država bi tim postupkom, izračunali su u Franku, mogla  uprihoditi od devet do 25 milijardi kuna čime bi se, predlažu, mogle otkupiti MOL-ove dionice u Ini.

Saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA)  rekao je jučer da da su banke vlasnice hrvatskih banaka na poslovima s derivatima s njima zaradile oko deset milijardi kuna samo na razlici tečaja, a da za to nisu platile ni lipe poreza.

– Poslovanje derivatima je knjigovodstvena metoda gdje se razmjenom novca zarađuje na razlici tečaja.  Sve zemlje eurozone u poslovanju s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku koristile su depozite građana i kredite u toj valuti koje su dizale na međubankarskom tržištu. S druge strane banke u zemljama izvan eurozone imale su pokriće za kredite u švicarskim francima samo 20 ponegdje i 16 posto – rekao je Aleksić u Saboru.

Dodao je da su banke za ostatak koji nije bio pokriven kreditima i depozitima građana »u vanbilanci radile forward ugovore s valutnim stopom s bankama majkama«.

– Na taj način banke majke su uprihodile tijekom 2011. godine više od 3,5 milijardi kuna na razlici tečaja, a nakon konverzije ukupni iznos razlike tečaja koje su banke majke uprihodile, iznosi oko deset milijardi kuna. Sav taj novac platili bi da su ostali u kreditima sa švicarskim francima, dužnici s kreditima sa švicarskim francima. Na sreću napravljena je konverzija –  rekao je Aleksić.