Sumnjiva privatizacija

USKOK pokrenuo istragu protiv Đure Gavrilovića zbog ratnog profiterstva

Ana Raić Knežević

"Ovo je hajka države, kupnja Mesne industrije Gavrilović u stečaju provedena je zakonito", rekao je Georg Gavrilović



ZAGREB Đuro Gavrilović odgovarat će zbog ratnog profiterstva nakon što je USKOK protiv njega donio rješenje o provođenju istrage. Ovaj potez hrvatskog tužiteljstva tražen je prije više od 18 godina, a dolazi simbolično upravo u mjesecu u kojem je 1991. godine Đuro Gavrilović kupio petrinjsku tvornicu mesa i mesnih prerađevina. 


Tek sada USKOK je zatražio da se do kraja rasvjetli na koji je način ta prodaja tekla iako su radnici godinama upozoravali da nije bila zakonita. 


Sumnja se, naime, da je Gavrilović, tijekom ratnog vihora u Hrvatskoj, između 11. studenoga 1991. do i listopada 1992. godine, iskorisio vrijeme kada su državna tijela otežano funkcionirala kako bi stekao vlasništvo nad onim što se svojevremeno nazivalo Gavrilović holding.




U nekoliko tvrtki u to je vrijeme bio proglašen stečaj, a njihova ukupna vrijednost bila je procjenjena na 67.997.888,21 tadašnjih njemačkih maraka. Sukladno Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991. godine Gavrilović se obvezao platiti 3.305.000 DEM u roku od 90 dana, iako za to plaćanje, kako su upozoravali radnici i dio tadašnjeg čelništva tvrtke, a sada sumnjaju istražitelji USKOK-a, nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine. 


– Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju, priopćeno je iz USKOK-a koji će u istrazi nastaviti slijediti put novca prema inozemnom računu na kojem su se nalazila novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane RH tijekom Domovinskog rata. Naime, znajući za taj novac Gavrilović je od tadašnjeg ministra financija, sada već pokojnog Joze Martinovića, koji je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima namjenjenima za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, zatražio da toj mu se isplati dva milijuna DEM s tog računa. Ministar financija je s ciljem da omogući Gavriloviću nezakonitu zaradu, 1. ožujka 1992. godine to i učinio.



Georg Gavrilović, vlasnik Mesne industrije Gavrilović, protiv kojeg je Uskok pokrenuo istragu tereteći ga da je u privatizaciji tvrtke Gavrilović, 1991. i 1992. nezakonito stekao najmanje dva milijuna njemačkih maraka, odnosno 7,8 milijuna kuna, u srijedu navečer je priopćio kako je riječ “o hajci države” i da je kupnja Mesne industrije Gavrilović u stečaju provedena zakonito.


“Uvjeren sam da ovo predstavlja nastavak hajke državnih institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske. Pritiscima na mene osobno, moju obitelj te tvrtku Gavrilović želi se utjecati na konačnu odluku arbitražnog suda”, ustvrdio je u priopćenju Georg Gavrilović.


Naveo je da će “i o ovom procesu iniciranom od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske obavijestiti i arbitražno vijeće u Washingtonu (SAD) zaduženo za rješenje spora između Mesne industrije Gavrilović i Vlade Republike Hrvatske. Poduzet ćemo sve zakonske mjere kako bi zaštitili naša prava kao investitora i zatražiti od arbitražnog vijeća, ali i drugih međunarodnih institucija zaštitu od tih pritisaka”, rekao je Gavrilović.


Dodaje da je prilikom kupnje Mesne industrije Gavrilović u stečaju postupao “u cijelosti u skladu sa zakonskim propisima” te da će u potpunosti surađivati s istražnim tijelima kako bi dokazao da je na javnom natječaju 1991. kupio Mesnu industriju Gavrilović u stečaju, “na zakonit način”.



Novac je još isti mjesec sjeo na inozmemni račun Đure Gavrilovića koji je dodatno i ishodio kredit založivši imovinu petrinjskih tvrtki u stečaju. Sa svim tim sredstvima, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio je iznos iz Ugovora o kupovini na račun tvrtke izvan Hrvatske.


Prodaja petrinjske mesne industrije čak je bila formalno oglašena objavom u tek jednim dnevnim novinama. Riječ je o poprilično minijaturnom oglasu na koji nitko u tom trenutku nije ni obraćao pažnju s obzirom na ratna zbivanja. Petrinja je »pala« u rujnu 1991. godine.


Novi manevri uslijedili su u listopadu 1992. godine kada je zbog ratnog stanja u RH bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja pravnih osoba. Gavrilović je tada dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000 DEM, što mu je trebalo poslužiti kao paravan korištenja državnog novca namjenjenog za nabavu oružja. Zato je i kupcu tog prostora, a sve u dogovoru s tadašnjim ministrom financija rekao da sredstva uplati naposeban račun za oružje.


Zato će u ovoj istrazi Gavrilović odgovarati za nezakonitu zaradu od gotovo osam milijuna kuna.Gavrilovićev sin, George, protiv Hrvatske vodi postupak na arbitražnom sudu kojim traži od Hrvatske 300 milijuna eura neostvarene dobiti, ali i povrat kompletne imovine petrinjske mesne industrije.