Nezaposlene osobe u najvećem su riziku od siromaštva, stopa rizika za njih lani je bila 43,5 posto
ZAGREB Gotovo petina stanovništva Hrvatske u riziku je od siromaštva. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva lani je iznosila 19,9 posto, što je blago smanjenje u odnosu na 2015. godinu kada je iznosila 20,4 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 25.668 kuna na godinu. Drugim riječima, samac koji mjesečno živi od 2.139 kuna na pragu je siromaštva. Taj prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 53.903 kune na godinu, odnosno na mjesečnoj razini 4.492 kune ili dnevno 149 kuna. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti raspoloživog dohotka svih kućanstava u Hrvatskoj.
Dohodak
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 28,5 posto stanovništva. To znači da je preko milijun građana u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj oskudici ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. U teškoj materijalnoj deprivaciji, odnosno oskudici živi 12,6 posto stanovnika i oni si ne mogu priuštiti četiri ili više stavki od njih devet kojima se mjeri materijalna deprivacija. To su kašnjenje s plaćanjem najamnine, režija, stambenog ili potrošačkog kredita, nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da si svaki drugi dan priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent, nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, da si priušti telefon, TV u boji, perilicu za rublje, automobil, adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.
Nezaposlene osobe u najvećem su riziku od siromaštva te je stopa rizika za njih lani bila 43,5 posto. No, u opasnosti su i umirovljenici jer je među tom populacijom stopa rizika od siromaštva 32,3 posto. Najmanja je stopa rizika od siromaštva među zaposlenima i iznosi 5,5 posto. U toj populaciji rizičniji su samozaposleni za koje stopa rizika iznosi 12 posto, dok je kod zaposlenih 4,8 posto. Prema podacima Ankete o dohotku stanovništva, lani je zabilježeno 62 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, a 58,5 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak. S plaćanjem računa za režije kasni 25,7 posto, adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima ne može si priuštiti 9,5 posto osoba, dok svaki drugi dan meso, ribu, piletinu ili vegetarijanski ekvivalent u obroku ne može osigurati 12,8 posto osoba.
Važni indikatori
O siromaštvu kod djece nadležni nemaju dovoljno informacija, a s tim ciljem Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izradilo je indikatore za ranu identifikaciju siromaštva djece od 7 do 18 godina i njihovih obitelji. Indikatori dječjeg siromaštva izrađeni su u sklopu twinning projekta Hrvatske i Francuske »Zajedno protiv dječjeg siromaštva« koji financira Europska unija iznosom od 1,1 milijun eura, a trajat će do srpnja 2018. Cilj mu je što ranije otkriti djecu koja su u riziku od siromaštva, smanjiti taj rizik i povećati socijalnu uključenost. Francuska je zahvaljujući dobro razrađenom informacijskom sustavu i visokim izdacima za socijalnu skrb prepolovila stupanj siromaštva koji je danas u toj državi 16 posto. Provedeno istraživanje pokazalo je da rizik od siromaštva najbolje predviđaju indikatori koji se odnose na dohodak kućanstva te parametri poput zaposlenosti, zaduženosti i socioekonomskog statusa pojedinca, dok su imovina i karakteristike kućanstva, primjerice pristup struji, tekućoj vodi, telefonu i internetu, na trećem i četvrtom mjestu. Na zadnjem mjestu nalaze se indikatori koji se tiču same djece jer se izloženost siromaštvu može uočiti i na temelju neuhranjenosti, pomanjkanja higijene, neprikladne odjeće, nesudjelovanja u izletima i izvanškolskim aktivnostima koje se plaća. Upitnik s indikatorima u fazi je testiranja u centrima socijalne skrbi, a rana detekcija siromaštva kod djece očekuje se i od škola, domova zdravlja i drugih ustanova koje ga mogu uočiti.
