Sporno

U novom EU proračunu manje novca za koheziju: Ako nam podignu učešće, usporit će nam razvoj

Jagoda Marić

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Predlaže se da vlastiti doprinos bude u većini slučajeva 25 posto, dok će EU davati 75 posto sredstava. Za projekt vrijedan sto milijuna kuna, neki će grad morati odvojiti 25 milijuna, dok je ranije taj iznos bio 15 milijuna kuna



ZAGREB – Gradovi i općine u Hrvatskoj, ali i mali poduzetnici, taman su malo uhvatili zamah u povlačenju novca iz europskih fondova i konačno su počeli dobivati nešto značajnije iznose, a sada bi novim prijedlogom europskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine mogli naići na dodatnu prepreku.


Osim što se još ne zna koliko će novca Hrvatska imati na raspolaganju u tom razdoblju, posebice za kohezijsku politiku koja je namijenjena tome da nerazvijenije regije što brže dosegnu one razvijenije, kako sada stvari stoje, svaki će projekt koji prođe na natječaju Hrvatska morati financirati s više vlastitog novca.


To znači da će se iz državnog proračuna morati osigurati više novca za projekte koje predlaže i provodi država, ali i da će općine, gradovi, pa i primjerice OPG-ovi, morati dati veći vlastiti doprinos za svoje projekte.


Teži uvjeti




Kako sada stari stoje, predlaže se da vlastiti doprinos bude u većini slučajeva 25 posto, dok će EU davati 75 posto sredstava. Za projekt vrijedan sto milijuna kuna, neki će grad morati odvojiti 25 milijuna kuna, dok je ranije taj iznos bio 15 milijuna kuna.


Za projekt vrijedan milijun kuna, neki će mali poduzetnik ili općina umjesto dosadašnjih 150 tisuća kuna, morati odvojiti 250 tisuća kuna. Iako se i dalje iznimno privlačnim i povoljnim čini da za neki vodovod, ili vrtić, ili školu, grad ili općina dobiju tri četvrtine bespovratnih sredstava, oni će puno teže nego država iznaći ta sredstva, posebice ako su i dosad već pokrenuli neke projekte i za vlastiti doprinos morali podići kredit.


Da će se lokalni čelnici suočiti s takvim problemima, potvrđuje nam i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel koji je i potpredsjednik Odbora regija EU-a, te izvjestitelj na plenarnoj sjednici o mehanizmu za pravednu tranziciju koja će se održati u ožujku.


– Osim što prijedlog ide za tim da se za kohezijsku politiku smanji novac u sljedećem proračunskom okviru za 12 posto, on i povećava nacionalnu komponentu, odnosno novac koji moraju izdvojiti država, grad, općina ili bilo koji poduzetnik koji će aplicirati za novac iz fondova.


Za nas je u Hrvatskoj i to smanjenje ukupnog iznosa i podizanje vlastitog doprinosa nezgodna situacija. To je novac namijenjen onima koji su slabije razvijeni, koji nisu dosegnuli 90 posto BDP-a prosjeka EU-a, i mi smo ga počeli koristiti znatno kasnije od drugih i već sada nam prijeti i smanjenje sredstva i teži uvjeti, kaže Obersnel.



On tvrdi da je Rijeka bila uspješna u povlačenju sredstava, ali je to onda značilo i više izdvajanja novca iz vlastite blagajne do kojeg se moralo doći zaduživanjem. Tako je Rijeka morala priskrbiti oko sto milijuna kuna za projekte o kojima je izravno odlučivala Europska komisija, ili su oni realizirani kroz natječaje.


Zadržati pravila


– Povećanje nacionalne komponente za mnoge od nas koji smo uspijevali i dosad povlačiti sredstva značit će da ćemo ubuduće to moći činiti u manjim iznosima. Općine i gradovi u Hrvatskoj ne bi povlačili sredstva iz kohezijskih fondova da ne zaostaju za EU prosjekom, a ako zaostaju, to znači i da teže mogu izdvojiti vlastita sredstva za realizaciju projekta.


S obzirom na to da smo za već odobrene projekte izdvojili određena sredstva i da smo se za to često zadužili, to znači da se naš prostor sužava za budućnost, ako ćemo morati izdvajati još više. A to onda znači i da ćemo usporiti naše hvatanje priključka, napominje Obersnel.


Osim što bi povećanje nacionalne komponente moglo biti nezgodno za one koji su se već »istrošili« na projekte koji se provode, njihovo usporavanje neće biti dobro ni za lokalne zajednice koje se tek upuštaju u takve pothvate, jer su i dosad oni koji su bili uspješniji ili nešto bogatiji vukli svojim primjerom ostale da ulože više truda u angažiranje oko projekta koji se financiraju iz EU fondova.


– Ako zastanu oni koji su nešto uspješniji i još se podigne nacionalna komponenta, kakav je to motiv za općine ili gradove koji imaju slabe proračune, slabe kapacitete za zaduženje i koji zaostaju i za prosjekom Hrvatske, a ne samo Unije, pita se Obersnel.


Kaže da je svjestan da će sada o svemu raspravljati šefovi 27 vlada ili država, da će oni donijeti odluku, ali se nada da će uz pomoć ostalih članica koje se također protive smanjenju kohezijskih fondova i povećanju nacionalne komponente Hrvatska uspjeti ipak dogovoriti nešto bolje uvjete od onih koji se trenutno predlažu.


Nije bio sretan prijedlogom podizanja nacionalne komponente ni ministar financija Zdravko Marić, i to ne samo zato što će morati odvojiti više novca za državne investicije, nego vjerojatno i zbog toga što je rast javnih investicija pozitivno utjecao na rast BDP-a, a čak 80 posto tih investicija povezano je s EU fondovima. Veće nacionalno učešće moglo bi značiti manje tih investicija.


Državi ipak lakše


Država će, uvjeren je Obersnel, puno lakše podnijeti podizanje nacionalne komponente nego regionalna i lokalna samouprava.


Na pitanje treba li država dati više novca u fond iz kojeg se lokalnoj zajednici sufinanciraju projekti, Obersnel odgovara da bi i to moglo biti rješenje, ali da on preferira zadržavanje sadašnjih pravila o participaciji općina i gradova u europskim projektima.