Zemljišne knjige

U metropoli sve ide brže: Zagrebačka gruntovnica na dan rješava 300 predmeta

Bojana Mrvoš Pavić

Pritužbi građana, napominje predsjednica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda Nives Radišić, do sada nije bilo, a, kako se može čuti, žalili se nisu niti odvjetnici, odnosno posrednici u prometu nekretnina



ZAGREB  Zagrebačka gruntovnica, po svemu sudeći, jedna je od rijetkih u državi čiji rad, odnosno rješavanje upisa vlasništva u zemljišne knjige, nije blokirano zbog tumačenja izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Podsjetimo, početkom kolovoza donesene su izmjene zakona prema kojima, kako ih tumače u većini gruntovnica, vlasništvo na nekretnini ne može biti uknjiženo ako na vlasničkom listu ne stoji tzv. »pozitivna zabilježba« o tome da građevina u kojoj se stambena jedinica nalazi, ima uporabnu dozvolu, odnosno drugo rješenje ili dokument kojim se dokazuje legalnost građevine. Kako se nedavno moglo čuti na forumu posrednika u poslovanju nekretninama, u splitskoj je gruntovnici, primjerice, od primjene izmijenjenog zakona odbijeno čak 700 od 800 primljenih zahtjeva za uknjižbom vlasništva, odnosno, referenti ne žele upisivati ništa što »pozitivnu zabilježbu« nema, čak ni onda kad se uvidom u spise gruntovnice jasno može vidjeti da su dozvole ranije priložene. Ministarstvo graditeljstva, kao zakonodavaca, i Ministarstvo pravosuđa kao nadležno gruntovnicama, početkom ovog mjeseca svim su gruntovnicama slali pojašnjenje provedbe zakona, koja gruntovnicama i dalje nisu jasna, jer kažu kako se dozvole ne moraju ponovno prilagati ako već u gruntovnici postoje, no ne i za zgrade izgrađene između studenog 1992. i listopada 2007. godine. Za njih je potrebno, stoji u tumačenju zakona, ponovo prilagati papire.


Zagrebačka gruntovnica problema s tumačenjem zakona nema, dapače, dnevno zaprima 300-tinjak novih predmeta, ali ih isto toliko i rješava. Pritužbi građana, napominje predsjednica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu, Nives Radišić, do sada nije bilo, a, kako se može čuti, žalili se nisu niti odvjetnici, odnosno posrednici u prometu nekretnina.


Nepostojanje »pozitivne zabilježbe« nipošto nije razlog za odbijanje upisa prava vlasništva, napominje sutkinja  Radišić. Ako je riječ o ovom, petnaestogodišnjem periodu od studenog 1992. do listopada 2007. godine, kaže ona, odnosno ako je nekretnina upisana u katastru, ali ne i u zemljišnim knjigama, katastar je redovito gruntovnici dostavljao i građevinsku i uporabnu dozvolu objekta, odnos rješenje kojim se uporabna dozvola zamjenjuje, pa je dovoljno da se onaj koji vlasništvo želi upisati, pozove na već priložene isprave, i vlasništvo će biti upisano.




Čak i ako se na njih ne pozove, jer u velikom broju slučajeva građani nemaju pravnog zastupnika već upis obavljaju sami, pa s procedurom nisu upozati, gruntovnica će, napominje Radišić, sama, uvidom u spise, provjeriti stanje stvari. Čak i postojanje nekadašnje »negativne zabilježbe«, koja kaže da građevina nema uporabnu dozvolu, nije razlog da se upis odbije, napominje šefica zagrebačke gruntovnice, jer znači da postoji građevinska dozvola, kao dokaz o legalnosti. Ako je u negativnoj zabilježbi napomenuto da nema ni građevinske dozvole, referent još uvijek neće automatski odbiti upis vlasništva, već zatražiti potrebnu dokumentaciju čiji će nedostatak ponukati vlasnika na legalizaciju objekta.


Jesu li ostale gruntovnice u Hrvatskoj »paralizirane« zbog straha da ne pogriješe, može se samo nagađati, no činjenica je, jednako tako, da su se propisi o upisu građevina unatrag dvadesetak godina mijenjali čak šest puta, naputci o provedbi zakona su neprecizni, a referente se o svim izmjenama zakonskih propisa, što se dogodilo i prilikom ove posljednje u kolovozu, o svemu educira nakon što zakon već krene u primjenu.